U Republici Srpskoj je prošle godine maloljetnicima izrečeno 36 kaznenih sankcija, od kojih su 100 posto bile odgojne mjere.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u istom razdoblju doneseno je 37 optužbi, što je 19,4 posto više nego prošle godine.
Također, kako navode, od ukupnog broja optuženih, za 97,3 posto maloljetnika izrečena je kaznena sankcija, dok nijedan maloljetnik nije kažnjen zatvorom.
Kako ističu, tužiteljstva u Republici Srpskoj u 2023. godini riješila su 105 kaznenih prijava o počinjenom kaznenom djelu maloljetnih osoba, što je za 16,7 posto manje u odnosu na 2022. godinu. Od toga, pripremni postupak nije pokrenut u 33,3 posto slučajeva.
Prema podjeli, protiv mlađih maloljetnika podneseno je 46 prijava, a to je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja kaznenog djela navršio 14, ali nije navršio 16 godina života.
Zatim, protiv starijih maloljetnika podneseno je 56 prijava, a to je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja kaznenog djela navršio 16, ali nije navršio 18 godina života, dok su protiv mlađih punoljetnih osoba koje ulaze u kategoriju koja je u vrijeme izvršenja kaznenog djela navršila 18, ali nije navršila 21 godinu života podnesene tri prijave.
“Najbrojnija su bila kaznena djela iz grupe djela protiv imovine i protiv života i tijela. Od ukupnog broja riješenih kaznenih prijava, 45,7 posto odnosilo se na imovinska kaznena djela, a na djela protiv života i tijela 25,7 posto. Kod optuženih počinitelja po 35,1 posto djela bila su iz navedenih grupa, a kod osuđenih po 36,1 posto”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.
Aleksandar Milić, psiholog, ističe da je iz ovih podataka vidljiv nedostatak rada s djecom.
“Nije dovoljan samo odgojni rad na satovima, nego i dodatne radionice, odnosno dodatni oblici rada u okviru zdravog načina življenja. Što znači da nam tu budu pokriveni određeni sadržaji od prehrane, odnosi prema poslovima, odnos prema imovini, opća kultura, ekokultura, jednostavno ponašanje ljudi, aktivacija, a nama nedostaje aktivacija u okviru zdravog stila življenja”, kazao je Milić.
Kako je rekao, prevladavaju samo disciplinske mjere, drugim riječima, loše ocjene i vladanja, a to su represivni pristupi koji imaju kontraefekte.
“Djecu treba educirati kroz ovaj oblik radionica zdravog stila življenja uz angažiranje stručnih ljudi, pedagoga, psihologa, sociologa, odnosno uz angažiranje ljudi izvan škole, liječnika, ginekologa, kriminalista, sociologa, koji će raditi na zdravom življenju, da djeca budu okupirana”, kazao je Milić i dodao da djeca nemaju slobodne aktivnosti i da su vrlo neangažirana.
“Ovi podaci o kojima nažalost govorimo nisu ništa novo, jer oni traju dosta dugo. Ja kao praktičar vidim da mi djeca dolaze nezadovoljna odnosom nastavnika prema njima, nepodnošljivi su odnosi, namrgođeni, ljuti, neraspoloženi, neučtivi, svi prijete, svi nešto zapisuju, a to je veoma štetno. Potrebno je da razvijemo rad, aktivnost, radost”, kazao je Milić.
Prema njegovim riječima, ono što nedostaje jest proširena edukacija nastavnika u školama.
“Nama nedostaje redovita, proširena edukacija nastavnog osoblja i stručne službe”, kazao je Milić.
