Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Mirsad Ćeman, upozorio je danas da se ova institucija suočava s ozbiljnim posljedicama zbog nepotpunog sastava sudaca, navodeći da je broj neriješenih predmeta krajem prošle godine dosegao 13.625, dok ih je prije pojave, kako je rekao, pravosudnog deficita bilo manje od 3.000.
Na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni rezultati rada Suda za 2025. godinu, Ćeman je rekao da je prošle godine zaprimljeno 5.671 predmeta, dok je riješeno 2.503, naglasivši da Sud bez funkcionalnog Velikog vijeća nije u mogućnosti odgovoriti na priljev predmeta u razumnim rokovima.
Prema njegovim riječima, Veliko vijeće je prije rješavalo više od 99 posto predmeta, ali zbog nedostatka sudaca Sud sada odlučuje uglavnom u plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.
-Poručujem vlastima da izaberu nedostajuće suce, da ih izaberu na vrijeme. Ne dopustite da itko, motiviran bilo čime, baci sumnju na ustavnost, zakonitost i legitimnost Ustavnog suda – rekao je Ćeman, ocjenjujući da Sud ostaje ustavan, zakonit i legitiman i sa smanjenim sastavom.
Naglasio je da kontinuirani protok apelacija iz cijele Bosne i Hercegovine pokazuje da građani i dalje imaju povjerenja u Ustavni sud, ali da zbog postojećih okolnosti Sud ne može odlučiti u razumnom roku, što, kako je naveo, dovodi do sve češćih apelacija građana Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku.
Ćeman je rekao da Sud trenutno ima pripremljeno više od 5000 nacrta odluka, ali da o njima ne može odlučivati zbog ograničenih resursa i rada isključivo u plenarnim sjednicama.
Posebno je zahvalio međunarodnim sucima, navodeći da bi bez njihovog dodatnog angažmana Sud gotovo došao na granicu potpune paralize.
Potpredsjednica Suda, Valerija Galić, upozorila je da je neizvršavanje odluka Ustavnog suda pitanje ustavnog poretka, vladavine prava i povjerenja građana u državne institucije.
Podsjetila je da odluke Ustavnog suda, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, imaju konačan i obvezujući karakter, ali da se već godinama suočavaju s problemom neprovođenja, navodeći kao primjere slučajeve vezane uz Statut Grada Mostara, Zakon o prodaji stanova sa stanarskim pravom i Izborni zakon BiH.
-Određena tijela nastavila su primjenjivati odredbe koje je Ustavni sud prethodno proglasio neustavnima, dok su u žalbenim slučajevima zabilježeni sistemski problemi vezani uz duljinu sudskih postupaka, izvršenje pravomoćnih presuda, staru deviznu štednju, vojne stanove i druga pitanja – rekla je Galić.
Navela je da je neprovođenje odluka Ustavnog suda dovelo do toga da je Europski sud za ljudska prava utvrdio kršenje ljudskih prava u slučajevima iz Bosne i Hercegovine.
Govoreći o statistici iz Strasbourga, rekla je da je Europski sud u 2023. godini razmatrao 312 predmeta iz BiH, od kojih je 306 proglašeno nedopuštenim ili izbrisano s popisa, dok je u 2024. godini od 142 peticije, njih 140 odbijeno ili izbrisano.
Prema podacima koje je iznijela, tijekom 2025. godine Europski sud je primio 328 peticija iz Bosne i Hercegovine, od kojih je 326 proglašeno nedopuštenim ili izbrisano s popisa, dok su donesene dvije presude u kojima je utvrđena povreda prava iz Europske konvencije.
Međunarodna sutkinja Angelika Nußberger ocijenila je da je Ustavni sud BiH specifična i napredna europska institucija zbog kombiniranog sastava domaćih i međunarodnih sudaca i izravne primjene Europske konvencije o ljudskim pravima.
Rekla je da međunarodni suci aktivno sudjeluju u radu na svim predmetima i administrativnim pitanjima nakon što je Sud ostao bez punog sastava, što je dodatno usporilo procese zbog potrebe za prevođenjem velikog broja materijala.
-Za vanjske promatrače, unatoč činjenici da nedostaju dva suca, rad nije blokiran. Ustavni sud radi, a njegova jurisprudencija je relevantna za cijelu regiju i Europu – rekla je Nußberger.
Sutkinja Larisa Velić naglasila je važnost transparentnosti rada Ustavnog suda i približavanja institucije javnosti putem objavljivanja odluka, biltena i stručnih publikacija.
Navela je da Sud svojom praksom odlučuje o najvažnijim društveno-političkim pitanjima, uključujući državnu imovinu, šume, poljoprivredno zemljište, vodne resurse i pitanje nadležnosti različitih razina vlasti.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Velić je podsjetila da je Ustavni sud 2000. godine zauzeo stav da nema ovlasti preispitivati ovlasti visokog predstavnika, ali da može ocjenjivati ustavnost zakona koje donosi visoki predstavnik.
Govoreći o sastavu Ustavnog suda, Mirsad Ćeman naglasio je da se suci ne biraju kao predstavnici naroda, već prema teritorijalnom principu definiranom Ustavom Bosne i Hercegovine.
-Ustavni suci se ne biraju kao zastupnici, niti kao pripadnici bilo kojeg naroda, već se dva biraju iz Republike Srpske, a četiri iz Federacije Bosne i Hercegovine – rekao je Ćeman.
Dodao je da Ustav i pravila Suda ne zahtijevaju etnički sastav pri donošenju odluka, već samo postojanje potrebne većine, ističući da glas svakog sudije jednako vrijedi, bez obzira na to da li je riječ o domaćem ili međunarodnom sudiji
Sutkinja Velić je, govoreći o državnoj imovini, podsjetila da je Ustavni sud i ranije zauzeo stav da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine treba donijeti zakon o državnoj imovini, te da je privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom definirano šta se smatra državnom imovinom.
Prema njenim riječima, državnu imovinu čini nepokretna imovina koja je Bosni i Hercegovini pripala na osnovu sukcesije bivše SFRJ, kao i imovina kojom je raspolagala nekadašnja Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, uključujući šume, rijeke, poljoprivredno zemljište i vode.
Velić je upozorila da neusvajanje zakona o državnoj imovini i dalje predstavlja ozbiljan problem, posebno u kontekstu implementacije Zakona o južnoj interkonekciji, dodajući da očekuje nove predmete pred Ustavnim sudom u vezi s tim pitanjem.
Naglasila je i da eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona ne znači automatsku promjenu titulara vlasništva.
Podsjetila je da je prema ranijem Zakonu o građevinskom zemljištu općina postajala nosilac prava raspolaganja nakon prenamjene zemljišta, ali da takvo rješenje više nije moguće od 2003. godine.
Na konferenciji je predstavljen i “Godišnjak Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 2025”, kao i pregled rada i funkcioniranja Suda u sadašnjim okolnostima.
