Povodom Europskog tjedna imunizacije 2026., Europska komisija, Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Regionalni ured UNICEF-a za Europu i Srednju Aziju objavili su zajedničku izjavu u kojoj podsjećaju da imunizacija ostaje jedan od najvećih uspjeha moderne medicine i jedna od najvažnijih mjera zaštite javnog zdravlja.
Zahvaljujući cjepivima, od 1974. godine diljem svijeta spašeno je otprilike 154 milijuna života. Milijuni djece danas odrastaju bez posljedica bolesti koje su im nekada oduzele živote ili ostavile trajne invaliditete.
U europskoj regiji visoke stope cijepljenja omogućile su gotovo potpuno suzbijanje brojnih zaraznih bolesti. Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije održava status endemskog područja bez dječje paralize od 2002. godine, dok se u posljednja dva desetljeća broj slučajeva rubeole smanjio za više od 99%, difterije za 90%, a zaušnjaka za 95%. To nije samo statistika, već iza tih brojki stoje spašeni životi, zdrava djeca i obitelji pošteđene teških posljedica bolesti.
Međutim, unatoč velikom napretku, europske institucije upozoravaju da je posljednjih godina došlo do pada povjerenja u imunizaciju, širenja dezinformacija i smanjenja procijepljenosti u određenim zemljama. To je rezultiralo ponovnom pojavom bolesti za koje se vjerovalo da su pod kontrolom, uključujući ospice i hripavac.
Javno dostupni podaci iz 2025. pokazuju da je situacija u Bosni i Hercegovini posebno zabrinjavajuća. Pokrivenost prvom dozom MRP cjepiva (MRP1) u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 42,1%, u Republici Srpskoj 52,9%, dok je u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine samo 34,9%. Da bi se stvorio kolektivni imunitet, potrebno je najmanje 95% procijepljenosti, što znači da veliki broj djece u Bosni i Hercegovini danas ostaje nezaštićen.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da neke županije imaju pokrivenost procijepljenošću manju od 20%, dok razlike među regijama pokazuju da dostupnost informacija, povjerenje i pristup zdravstvenim uslugama nisu jednaki za svu djecu. Također, mnoga djeca propuštaju cijepljenje u preporučenoj dobi, a obuhvat revakcinacijom je i dalje nedovoljan.
Ospice su među najzaraznijim bolestima. Naime, jedna zaražena osoba može zaraziti gotovo 15 drugih neimunih osoba. Upravo zato pad stope cijepljenja nije samo individualni rizik, već i ozbiljan izazov za cijelu zajednicu, posebno za djecu, kronične bolesnike i osobe s oslabljenim imunitetom koje ovise o kolektivnoj zaštiti.
Europska komisija, Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF pozvali su zemlje na jačanje sustava imunizacije, kontinuirano ulaganje u javno zdravstvo i aktivnu borbu protiv dezinformacija. Poseban naglasak stavlja se na jednak i pravovremen pristup cjepivima za svu djecu i sve građane, bez obzira na mjesto prebivališta ili društveni status.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine izražava ozbiljnu zabrinutost zbog niske stope cijepljenja u Bosni i Hercegovini te apelira na nadležne zdravstvene vlasti, zdravstvene radnike, roditelje i cijelo stanovništvo da imunizaciji pristupe odgovorno i u skladu s preporukama nacionalnih i međunarodnih javnozdravstvenih institucija, uključujući Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNICEF.
Cijepljenje nije samo medicinska mjera. To je čin zaštite vlastitog djeteta, ali i odgovornosti prema drugima. Visoka procijepljenost znači manje hospitalizacija, manje komplikacija i manje izgubljenih života. U vrijeme kada su informacije dostupnije nego ikad, povjerenje u znanost i javno zdravstvo ostaje jedno od najvažnijih ulaganja u budućnost društva.
