Centralna banka Bosne i Hercegovine zabilježila je dobit od 108,55 milijuna KM u prvom kvartalu ove godine, objavila je ta financijska institucija.
Kako su naveli, trend rasta kamatnih prihoda od depozita kod stranih banaka i dužničkih instrumenata nastavio se i tijekom ovog izvještajnog razdoblja, pri čemu je kretanje tržišnih prinosa na dužničke instrumente pokazalo volatilne karakteristike.
“S druge strane, tržišne cijene monetarnog zlata pokazale su pozitivan trend, povećavajući njegovu fer vrijednost i istovremeno amortizirajući volatilnost kapitala Centralne banke na temelju promjena fer vrijednosti dužničkih instrumenata, koji se naknadno mjere po fer vrijednosti putem ostalog sveobuhvatnog dobitka”, stoji u financijskom izvještaju Centralne banke BiH.
Ekonomist Slaviša Raković rekao je za “Nezavisne novine” da su razlozi za dobit Centralne banke BiH vrlo jednostavni.
“Kao emisijska banka, uvijek je u poziciji da na deviznim rezervama zarađuje kamatu, dok na izdanoj valuti ne plaća kamatu. Jedini zaista težak period koji su imali bio je kada su kamatne stope postale čak i negativne. S ovim kamatnim stopama, dobit je neizbježna”, objašnjava Raković.
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci, rekao je da trend rasta kamatnih stopa također rezultira povećanjem povrata na ulaganja Centralne banke BiH, iz kojih se ostvaruju visoki profiti.
“Povećanje profita također povećava kapacitet financiranja proračuna. U uvjetima vrlo visokih državnih izdataka uzrokovanih rastom cijena, inflacijom i drugim faktorima, ova sredstva su dobrodošla u smislu povećanja likvidnosti proračuna. Dobro je da je Centralna banka BiH likvidna, ali bilo bi bolje za gospodarstvo imati niže kamatne stope, a samim tim i više investicija, čak i po cijenu nižih profita ove financijske institucije. Dobit Centralne banke BiH nije ekonomski pokazatelj za koji se postavljaju ciljevi u smislu ostvarenja. Njena dobit varira ovisno o kamatnim stopama ili kretanjima u financijskim instrumentima poput zlata. Krajnji cilj ekonomske politike je gospodarski rast, a niže kamatne stope idu u korist tome”, objasnio je Gligorić za “Nezavisne novine”.
Ova financijska institucija ostvarila je rekordnu dobit od 278,3 milijuna KM prošle godine, dok je početkom travnja ove godine uplatila 64,3 milijuna KM u proračun Bosne i Hercegovine na temelju ostvarene dobiti u 2023.
Početkom prošlog mjeseca, Centralna banka BiH objavila je da je Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH) usvojio financijske izvještaje za 2023. godinu, kao i odluku o raspodjeli čistog profita.
“Centralna banka BiH ostvarila je neto dobit u iznosu od 278.261.211 KM u 2023. godini. Na temelju članka 27. Zakona o Centralnoj banci BiH i Odluke Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine od 28. ožujka 2024., dio ostvarene dobiti u iznosu od 64.319.561 KM prenesen je na račun institucije odgovorne za proračun BiH, odnosno na odgovarajući depozitni račun Ministarstva financija i trezora BiH. Financijski rezultat je posljedica pravovremenog poduzimanja niza investicijskih odluka na strateškoj, taktičkoj i operativnoj razini te restrukturiranja portfelja deviznih rezervi, što je omogućilo korištenje povećanja kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u eurima i ulaganja po povoljnijim uvjetima”, stoji u priopćenju Centralne banke BiH.
Ekonomski analitičar Saša Stevanović izjavio je za “Nezavisne novine” da podaci o rastu profita Centralne banke ohrabruju jer kada profiti rastu, raste i kapital.
“Veći kapital znači veću sigurnost za konvertibilnu marku. Ono što može objasniti porast profita je razlika u cijeni između takozvane pasivne kamatne stope, to jest kamatne stope po kojoj Centralna banka prima novac, i aktivne kamatne stope, koja je kamatna stopa po kojoj centralna banka plasira novac. Naša centralna banka ulaže novac u obveznice u inozemstvu, stranih zemalja, Njemačke, Francuske, Italije, i depozite u inozemstvu. Kamatne stope su porasle u inozemstvu, a kamatne stope po kojima Centralna banka prima novac su neznatno porasle. Centralna banka plaća kamatnu stopu na rezerve koje domaće banke drže kod naše Centralne banke. Prema posljednjim podacima iz ožujka, uloženo je u vrijednosne papire u iznosu od 8,6 milijardi KM, to je imovina koja generira prihode u obliku kamatnih stopa. Međutim, ono što je zanimljivo je da su domaće banke prepoznale takozvanu kamatnu arbitražu i one nastoje povećati svoj profit, pa smanjuju rezerve koje drže kod Centralne banke i samostalno nastoje plasirati sredstva u inozemstvu. Europska centralna banka plaća bankama četiri posto, a naša domaća 0,5 posto na obaveznu u KM, i 0,3 posto u EUR. Složit ćemo se da je 3,5 posto na razliku u kamatnim stopama na 16 milijardi deviznih rezervi, s kojima naša CB operira, oko pola milijarde KM razlike. U tom okruženju, odgovor na rast profita može se dobiti”, istaknuo je Stevanović.
