Rat na Bliskom istoku neće imati izravan utjecaj na razinu kamatnih stopa i stabilnost bankarskog sektora u BiH, izjavio je za „Avaz“ ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić. On pojašnjava da se kamate koriste kao alat za suzbijanje inflacije, da se na taj način nastoji ograničiti potrošnja i spriječiti daljnji pad vrijednosti novca, dok bismo sada, nakon eskalacije još jednog rata, mogli imati potpuno suprotnu situaciju.

– Rat na Bliskom istoku neće utjecati na rast kamata, ali hoće na energente, prijevoz, lance opskrbljivanja, generalnu nesigurnost u svijetu, sve to ne pogoduje gospodarskom rastu. Trebamo imati na umu da ovo nije izolirani sukob, već da se radi o nizu događanja, nastavku svega što traje u Ukrajini, a da se situacija i dalje usložnjava, što nije dobro – kaže Mahmuzić.

Uprkos svim izazovima, stabilnost domaćeg bankarskog sektora sačuvana je mjerama Agencije za bankarstvo. One nisu podrazumijevale rast kamata, što su Europska centralna banka i financijske institucije u SAD radile u nekoliko navrata. Zato je danas, u usporedbi s Europom, ali i regijom, situacija u BiH mnogo povoljnija, a rast kamata u odnosu na prošlu godinu simboličnih je 0,6 posto.

– Naš najveći vanjskotrgovinski partner je EU, ali nema razloga da radimo isto što i EU, jer drugačiji je kontekst. Mi nismo koristili instrumente monetarne politike jer ih i nemamo, tako da našim intervencijama nismo proizveli inflaciju. Analizirali smo uzroke i zaključili da je inflacija uvezena, vidjeli smo da se naš bankarski sektor u potpunosti financira domaćim depozitima, a budući da cijena depozita nije rasla, nema razloga ni da se kamata diže jer bi to uzrokovalo samo kratkoročnu profitabilnost banaka, a dugoročno i bankarskom sektoru, i stanovništvu, i gospodarstvu, i državi donijelo štetu. Zato smo donijeli mjere koje su zadržale kamate na razini koja je, po meni, realna – ističe Mahmuzić.

U suradnji s entitetskim agencijama za bankarstvo, Centralna banka BiH uradila je metodologiju obračuna referentne stope prosječnog ponderisanog troška financiranja banaka u BiH. Mahmuzić pojašnjava da se radi o prosječnoj cijeni depozita koja se može koristiti kao kamatna stopa u BiH i kao alternativa EURIBOR-u.

– Banke trebaju procijeniti što im je bolje. Imamo jednu banku koja godinama tako funkcionira, prosječnu cijenu depozita koristi kao referentnu kamatnu stopu i profitabilni su, dobro rade – kaže Mahmuzić.

Kamatna stopa u FBiH, zaključno s lipnjom ove godine, iznosila je 3,65, u Hrvatskoj 4,71, Sjevernoj Makedoniji 5,26, Crnoj Gori 6,26, a u Srbiji 8,01 posto.

Rat na Bliskom istoku neće imati izravan utjecaj na razinu kamatnih stopa i stabilnost bankarskog sektora u BiH, izjavio je za „Avaz“ ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić. On pojašnjava da se kamate koriste kao alat za suzbijanje inflacije, da se na taj način nastoji ograničiti potrošnja i spriječiti daljnji pad vrijednosti novca, dok bismo sada, nakon eskalacije još jednog rata, mogli imati potpuno suprotnu situaciju.

– Rat na Bliskom istoku neće utjecati na rast kamata, ali hoće na energente, prijevoz, lance opskrbljivanja, generalnu nesigurnost u svijetu, sve to ne pogoduje gospodarskom rastu. Trebamo imati na umu da ovo nije izolirani sukob, već da se radi o nizu događanja, nastavku svega što traje u Ukrajini, a da se situacija i dalje usložnjava, što nije dobro – kaže Mahmuzić.

Uprkos svim izazovima, stabilnost domaćeg bankarskog sektora sačuvana je mjerama Agencije za bankarstvo. One nisu podrazumijevale rast kamata, što su Europska centralna banka i financijske institucije u SAD radile u nekoliko navrata. Zato je danas, u usporedbi s Europom, ali i regijom, situacija u BiH mnogo povoljnija, a rast kamata u odnosu na prošlu godinu simboličnih je 0,6 posto.

– Naš najveći vanjskotrgovinski partner je EU, ali nema razloga da radimo isto što i EU, jer drugačiji je kontekst. Mi nismo koristili instrumente monetarne politike jer ih i nemamo, tako da našim intervencijama nismo proizveli inflaciju. Analizirali smo uzroke i zaključili da je inflacija uvezena, vidjeli smo da se naš bankarski sektor u potpunosti financira domaćim depozitima, a budući da cijena depozita nije rasla, nema razloga ni da se kamata diže jer bi to uzrokovalo samo kratkoročnu profitabilnost banaka, a dugoročno i bankarskom sektoru, i stanovništvu, i gospodarstvu, i državi donijelo štetu. Zato smo donijeli mjere koje su zadržale kamate na razini koja je, po meni, realna – ističe Mahmuzić.

U suradnji s entitetskim agencijama za bankarstvo, Centralna banka BiH uradila je metodologiju obračuna referentne stope prosječnog ponderisanog troška financiranja banaka u BiH. Mahmuzić pojašnjava da se radi o prosječnoj cijeni depozita koja se može koristiti kao kamatna stopa u BiH i kao alternativa EURIBOR-u.

– Banke trebaju procijeniti što im je bolje. Imamo jednu banku koja godinama tako funkcionira, prosječnu cijenu depozita koristi kao referentnu kamatnu stopu i profitabilni su, dobro rade – kaže Mahmuzić.

Kamatna stopa u FBiH, zaključno s lipnjom ove godine, iznosila je 3,65, u Hrvatskoj 4,71, Sjevernoj Makedoniji 5,26, Crnoj Gori 6,26, a u Srbiji 8,01 posto.