Hrvatska je sigurna i stabilna demokracija, navodi u godišnjem izvješću za 2022. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) koja rusku agresiju na Ukrajinu izdvaja kao najznačajniji događaj što bitno utječe na sve aspekte sigurnosne, političke, gospodarske i društvene situacije u Europi.
U osmom po redu javnom godišnjem izvješću hrvatske ‘tajne službe’ spominje se protjerivanje diplomata iz ruskog veleposlanstva u Zagrebu što je, kako ističu, bio i rezultat njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja. SOA kaže da se radilo uglavnom o obavještajcima koji su na hrvatskom teritoriju djelovali pod diplomatskom krinkom.
Što se terorizma tiče SOA procjenjuje da se prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikada ne može isključiti.
Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva. SOA ističe da su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, a vode ih karizmatični propovjednici.
Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi – vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, stoji u izvješću.
Međutim, SOA je, kako ističu, detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.
SOA navodi da se u informacijskom djelovanju prema Hrvatskoj zlorabe novinski portali, internetske društvene platforme. Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti ističu da su razvili sustav SK@UT koji predstavlja kibernetički kišobran za više od 60 državnih tijela i operatera kritične infrastrukture.
U 2022. SOA je potvrdila 19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Uz trend rasta broja napada, godinu ranije zabilježeno ih je 14, a 2020. godine 12, povećan je i broj grupa koje napadaju ciljeve u RH. Napadači su, stoji u izvješću, uglavnom povezani s ruskim obavještajnim službama, a na udaru su ponajviše bila državna tijela poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH.
SOA navodi i kako namjerava dalje širiti kompetencije svoga Centra za kibernetičku sigurnost, prema nacionalnom centru, posebice kroz proces usklađivanja nacionalnih procedura i propisa sa europskim direktivama vezanim uz kibernetičku sigurnost (NIS2 direktiva EU). Kao značajan čimbenik energetske sigurnosti i diverzifikacije izvora plina SOA izdvaja puštanje u rad LNG terminala na Krku, što se pokazalo osobito važnim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sankcija Rusiji, odnosno smanjivanju ovisnosti Europe o ruskom plinu.
