U Bosni i Hercegovini i većini europskih zemalja radnici imaju minimalno 20 dana godišnjeg, četiri zemlje imaju 25, a klinička psihologinja iz Hrvatske Lea Maričić navodi kako istraživanja pokazuju da oni koji redovno idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto.
“Kvalitetan odmor je od velikog značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor značajno umanjiti te simptome”, kazala je klinička psihologinja s “Andrije Štampara” u Zagrebu, Lea Maričić.
Istraživanja pokazuju da oni koji redovno idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 posto, navela je.
Osim toga smanjuju se i rizici od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora odražavaju se na bolje raspoloženje, razinu energije, općenito zadovoljstvo, zdravlje i razinu napetosti.
“Prema istraživanjima o učincima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon otprilike sedam dana, osmi dan”, poručuje Maričić i dodaje kako tek nakon toga zapravo počinje proces odmaranja.
Stoga su, kaže, dva tjedna odmora nekakav minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići.
“A tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost”, istaknula je.
Ako to nije moguće, i odmori u obliku kraćih rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka, kaže Maričić.
