Objavljena je karta Europe temeljena na analizi pariteta kupovne moći (PPP), koja pokazuje gdje plaće pokrivaju osnovne troškove.
Zemlje s najvišim indeksom kupovne moći
Luksemburg – oko 180
Švicarska – preko 160
Danska – preko 130
Norveška, Švedska, Finska – preko 120
Što zapravo znači kupovna moć?
Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona izravno određuje kvalitetu života.
Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko roba i usluga građani mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.
Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života financijske sigurnosti i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.
Ovu kartu analizirala je platforma Statista i odnosi se na prethodnu godinu.
Vrh po kupovnoj moći
Dakle, zemlje sjeverne Europe i dalje drže vrh po kupovnoj moći.
Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska čak prelazi 130.
Međutim, apsolutni lideri su male, ali izuzetno bogate ekonomije poput Luksemburga (180) i Švicarske (više od 160).
Prema analizama OECD-a i Svjetske banke, ove zemlje imaju standard koji je daleko iznad europskog prosjeka.
Ekonomisti ističu da ove zemlje imaju ključnu prednost, visoku produktivnost, snažne institucije i stabilna tržišta rada, što omogućuje rast realnih plaća unatoč inflaciji.
Stagnacija kupovne moći
Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako još uvijek pripadaju razvijenom dijelu Europe, bilježe stagnaciju kupovne moći.
To je ponajviše zbog podataka Eurostata, u čijim podacima piše da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u tim zemljama “pojela” rast plaća, posebno u segmentima energetike i hrane.
Španjolska ima indeks nešto iznad 100, dok Portugal s oko 60 pokazuje koliko realan standard može biti čak i unutar Europske unije.
Češka i Poljska su blizu indeksa od 100, a Rumunjska i Bugarska, koje imaju indeks nešto viši od 70, još uvijek zaostaju, iako su se razlike smanjile u posljednjem desetljeću.
Kako je na Balkanu?
Kad je riječ o Balkanu, Slovenija (86) i Hrvatska (80,8) imaju najbolji indeks.
Bosna i Hercegovina ima indeks od 64,3, što je među najgorim rezultatima u Europi.
Međutim, Srbija je lošija s indeksom od 59,1, Sjeverna Makedonija i Grčka 60,7, a Albanija ima daleko najniži indeks od 43,7.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za “Nezavisne novine” da bismo trebali težiti dostizanju Slovenije i Hrvatske prema paritetu kupovne moći.
„To znači da je život u tim zemljama Europske unije 20 posto bolji u usporedbi s Bosnom i Hercegovinom. Mislim da možemo sustići Bugarsku i Rumunjsku, iako su one članice EU već 20 godina. Životni standard u tim zemljama je tek neznatno bolji nego u Bosni i Hercegovini. Ono što me iznenadilo jest da Bosna i Hercegovina ima veću kupovnu moć od Grčke. To se događa prvi put u novijoj povijesti“, rekao je Đogo, za Nezavisne.
