„Ima ‘prijatelja’ izvana, ali i unutarnjih političkih partnera koji ne žele da se europski put dogodi“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović samo dva dana prije nego što će Europsko vijeće raspravljati o mogućem početku pregovora BiH za ulazak u EU.
„Na putu smo prema Bruxellesu i ovo je jedna velika satisfakcija za trud zadnjih nekoliko godina.“ Komentirao je i stav Nizozemske i Danske koje smatraju da BiH nije spremna za tako krupan korak. „Krupan je korak za nas u BiH, a za europsku ambiciju nije. Stvoren je ambijent da nas ovaj put podrži svih 27 članica EU.“
Istaknuo je kako treba napraviti dinamičan plan za 2024. godinu te da postoji mehanizam koordinacije koji je davno uspostavljen, a koji netko želi eliminirati. „Ako riješimo pitanje Izbornog zakona, ako riješimo pitanje još nekih sedam ili osam zakona u pravnom odjelu. Mora zaživjeti pravna država BiH. Ona ne može zaživjeti dok nam netko nameće rješenja, a utjecaj izvana je mnogo jači nego kroz našu zakonodavnu i izvršnu vlast.“
Čović je očekivao da će se prvo riješiti izmjene Izbornog zakona, a da će onda doći zeleno svjetlo od EU. „Uvijek imate utjecaj izvana i onda oni djeluju na sve nas koji pregovaramo na različite načine. Kada razgovaramo stajališta su da nije u redu da se Hrvatima bira član Predsjedništva“, kazao je i dodao kako nema ni jedne bošnjačke stranke koja bi to stavila na papir te da je Bakir Izetbegović to potpisao 2019. ali nije ispoštovao.
„Kada s Trojkom razgovaram bez svjetla javnosti apsolutno razumiju da Bosna i Hercegovina može preživjeti isključivo kao država u kojoj su tri konstitutivna naroda jednakopravno i legitimno predstavljena. To će prihvatiti tek kada budu dovoljno autonomni da bez poticaja međunarodnih institucija donose svoje odluke. Napravimo sastanak. Sve se dogovori. Stavimo na papir. I onda kada se vratite nazad netko kaže ‘ja nisam spreman potpisati’. Preslušamo snimak što smo govorili i pitamo je li to autentično? Dobijemo odgovor ‘jeste, ali nećemo potpisati’. To je taj utjecaj izvana.“
Kazao je kako uplitanje Christiana Schmidta u europski put BiH kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona nisu vjetar u leđa nego bura u prsa. „Kako očekivati od Danske i Nizozemske zeleno svjetlo kad imamo visokog predstavnika koji nameće zakone. To je protektorat. Trebuju nam planovi za 2024. da sami donesemo te zakone.“ Dodao je kako bi se time poslala jasna poruka međunarodnim prijateljima Vijeća za provedbu mira da visoki predstavnik treba izmjestiti svoje aktivnost iz Bosne i Hercegovine.
Rekao je kako Schmidt na sastancima zna histerizirati gdje udara i šakom od stol te mu je jednom sa strane rekao – „gospodine Schmidt jeste li Vi svjesni gdje ste došli, što Vam znači udarati šakom od stol pred 20 ljudi?“, otkrio je Čović.
Kazao je kako su ga 2000. godine kada je bio ministar financija i zamjenik predsjednika Vlade F BiH na sastanak pozvali američki veleposlanik Thomas Miller, francuski veleposlanik i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch i rekli mu da napusti HDZ. „’Dragane, trebaš napustiti HDZ i reci što želiš raditi. Dragane, ne napustiš li HDZ danas smatraj se da si na drugoj strani i s nama se više nikad nećeš sastati niti o bilo čemu razgovarati’, zatražio sam da razmislim nekoliko dana, ali nisu dopustili. Rekao sam im ‘žao mi je ne možemo na taj način razgovarati’“, prisjetio se Čović i dodao kako su bili dosljedni jer nikad više s njima nije razgovarao. Godine 2014. kao hrvatski član Predsjedništva susreo se s veleposlanik Millerom koji ga je tada zagrlio i pitao ga – sjećaš li me se. „To vam je međunarodna politika u Bosni i Hercegovini“, poručio je Čović.
Više o svemu u videu emisije Kompas.
