Vršnjačko nasilje među djecom i mladima sve je prisutnije, a osim fizičkog i psihičkog nasilja u školskom okruženju, sve veći problem je nasilje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, gdje djeca postaju žrtve anonimnih počinitelja, ucjena i raznih oblika seksualnog iskorištavanja, upozorila je predsjednica Udruge “Novi put” iz Mostara, Abida Pehlić.
Istaknula je da se nasilje ne događa samo između učenika istih razreda i škola, već i putem interneta, gdje djeca često ne znaju tko se krije iza lažnih profila, što dodatno otežava prepoznavanje i prijavljivanje takvih slučajeva.
Zlouporaba umjetne inteligencije za ucjenu djece
Posebno zabrinjavajući trend, prema njezinim riječima, jest zlouporaba umjetne inteligencije za stvaranje eksplicitnih fotografija djece, koje se zatim koriste za ucjenu i prisiljavanje na slanje stvarnih fotografija.
Sve je više slučajeva u kojima se djeci šalju lažne eksplicitne fotografije, uz prijetnje da će biti objavljene ako ne pošalju svoje stvarne fotografije. Djeca, posebno mlađa, često pristaju na takve zahtjeve, nakon čega počinju ucjene i dodatno uznemiravanje – rekla je Pehlić u intervjuu za Fenu.
Dodala je da digitalno nasilje često traje dugo nakon početnog incidenta jer uvredljive poruke, videozapisi i fotografije nastavljaju kružiti među vršnjacima, ostavljajući dugoročne posljedice na mentalno zdravlje djece.
Najčešće žrtve su djeca u dobi od 10 do 16 godina
Prema iskustvu Udruge “Novi put”, najčešće žrtve vršnjačkog nasilja su djeca u dobi od 10 do 16 godina, a među oblicima nasilja prevladava psihičko nasilje, dok je fizičko nasilje rjeđe zastupljeno u slučajevima s kojima se susreću.
Pehlić upozorava da se nasilje najčešće događa u grupama, kada se više djece usredotočuje na jednog učenika, dok neka djeca sudjeluju u nasilju zbog pritiska vršnjaka i potrebe za pripadnošću određenoj grupi.
“Imamo djecu koja zapravo ne žele sudjelovati u nasilju nad drugom djecom, ali ne mogu se oduprijeti pritisku vršnjaka i želji da budu dio grupe. S takvom djecom trebamo raditi kako bismo naučili zauzeti stav i ne pristajati na nasilje”, naglasila je.
Kao posebno ranjivu skupinu izdvojila je djecu koja nemaju odgovarajuću obiteljsku podršku, djecu bez roditeljske skrbi i onu iz obitelji nižeg financijskog statusa, koja često postaju mete vršnjaka koji ih doživljavaju kao slabije i nezaštićene.
Povlačenje, strah i gubitak samopouzdanja kao posljedica nasilja
Upozorila je i na posljedice nasilja koje se možda neće odmah primijetiti, a uključuju povlačenje, nesanicu, strah od susreta s vršnjacima, nervozu i gubitak samopouzdanja.
Roditelji, ističe Pehlić, trebaju obratiti pozornost na promjene u ponašanju djece, poput izbjegavanja odlaska u školu, povlačenja u sobu, slabijeg školskog uspjeha, anksioznosti i izbjegavanja druženja.
Naglasila je da je važno da djeca odmah prijave svaki oblik nasilja roditeljima, učiteljima, trenerima ili drugim osobama kojima vjeruju, kao i da se ne upuštaju u rasprave s anonimnim počiniteljima i da ne šalju fotografije koje bi kasnije mogle biti zloupotrijebljene.
„Najgore je što djeca mogu misliti da im nitko ne može pomoći. Moraju znati da vrijede, da imaju svoje dostojanstvo i samopoštovanje te da ne smiju dopustiti da ih itko maltretira. Svaki oblik nasilja treba odmah prijaviti“, rekao je Pehlić.
Govoreći o radu Udruge “Novi put”, navela je da je tijekom ove godine na liniju za pomoć, podršku i upućivanje upućeno više od 500 poziva, a građani im se obraćaju zbog različitih oblika nasilja, najčešće obiteljskog nasilja, digitalnog nasilja i nasilja među djecom.
Sve usluge Udruge su besplatne, a žrtvama se pruža individualna psihosocijalna i psihoterapijska podrška nakon početnog razgovora i procjene potreba.
Udruga ima stručni tim psihologa, pedagoga, socijalnih radnika i certificiranih psihoterapeuta, a pomoć pruža putem savjetovališta u Mostaru, mobilnih timova koji djeluju u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu, te online savjetovanja, koje je pokrenuto zbog velikog broja ljudi koji nemaju pristup odgovarajućim uslugama u svojim zajednicama.
Pehlić je istaknula da Udruga ostvaruje dobru suradnju sa školama i nadležnim institucijama u oba kantona, koje često same upućuju djecu u programe podrške.
Građani kojima je potrebna pomoć i podrška mogu se obratiti Udruzi “Novi put” pozivom na SOS telefonski broj 060 315 5663. Udruga pruža besplatnu psihosocijalnu i psihoterapijsku podršku, a osim savjetovališta u Mostaru, pomoć je dostupna i putem mobilnih timova i online savjetovanja.
Prevencija i edukacija ključni su u borbi protiv nasilja
Pehlić smatra da je, osim pružanja pomoći žrtvama, posebno važno ulagati u prevenciju, edukaciju i razvoj empatije kod djece od malih nogu.
“Kao društvo moramo promovirati nultu toleranciju na nasilje. Moramo djecu od malih nogu učiti da se ne smiju udarati ni životinje ni druga djeca, razvijati njihovu empatiju i vlastitim primjerom pokazati da nasilje nije prihvatljivo. Djeca često usvajaju obrasce ponašanja kojima svjedoče u obitelji i u svojoj okolini”, zaključila je Pehlić.
