Međustranački pregovori u Republici Srpskoj i Federaciji BiH intenzivirali su se nakon potvrde rezultata izbora, i dok se većina njih vodi daleko od očiju javnosti, sve se češće čuje da je put do novih institucija vlasti dug i neizvjestan.
Tijekom proteklih 20 godina vlast na razini BiH formirana je u različitim rokovima. Zabilježeni su mandati koji su započeli dva mjeseca nakon izbora, ali i oni na koje se čekalo gotovo godinu i pol nakon što su potvrđeni rezultati.
Među prvima, kada su u pitanju tzv. zajednička tijela u Sarajevu, konstituiraju se Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština (PS) BiH.
Inauguracija članova Predsjedništva najavljena je za 16. prosinca, a dan prije konstituirat će se Narodna skupština, gdje će se birati pet od ukupno 15 delegata u Domu naroda PS BiH.
Zakonski rok za konstituiranje Zastupničkog doma, za koji se zastupnici biraju izravno na izborima, i Doma naroda je 30 dana od potvrde rezultata izbora.
U sadašnjim okolnostima taj rok istječe početkom prosinca, a pod idealnim uvjetima, novi saziv Vijeća ministara mogao bi se formirati početkom 2027., moguće čak i prije proljeća, ali mnogi se u ovom trenutku ne bi kladili na to, piše Glas Srpske.
Među njima je i prvi čovjek HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, koji ne vjeruje da će se Vijeće ministara brzo konstituirati, te procjenjuje da se čak i cijela 2027. može zaboraviti kada je o tome riječ.
Brzina formiranja vlasti, naime, ovisi o brzini dogovora pobjednika, a to su prvenstveno SNSD, SDA i HDZ BiH te ostale stranke koje prihvaćaju kao partnere.
Čelnici tih stranaka održali su svoje prve, doduše odvojene, razgovore. Nakon njih potvrđeno je partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH, uz poruku da su neizostavan čimbenik za pregovaračkim stolom i napomenu da čekaju da se kristaliziraju partneri u bošnjačkom političkom bloku.
Formiranje vlasti bila je jedna od tema na sjednici Predsjedništva SNSD-a početkom tjedna. Na kraju je, između ostalog, najavljeno da će zajedno s koalicijskim partnerima i nekim drugima imati dvotrećinsku većinu u Banjoj Luci, što je dovoljno za izbor četvrtog delegata u Dom naroda PS BIH, ali i da se pitanje Ustavnog suda BIH mora riješiti prije nego što se uspostavi Vijeće ministara.
-Poznato je koje su stranke pobijedile na izborima i koje mogu biti dio vlasti. To je jasno. Čekamo konstituiranje Predsjedništva BIH, nakon toga ćemo vrlo brzo formirati sve na razini Republike Srpske, što nam je prioritet, a onda slijedi nastavak razgovora na razini BIH – rekao je za “Glas” glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević.
Podsjetio je da je potvrđeno da je suradnja SNSD-a i HDZ-a BIH stabilna.
-Rekli smo da nećemo ići u vlast jedni bez drugih, jer nosimo legitimitet srpske i hrvatske konstitutivne nacije. HDZ je također razgovarao sa SDA i SDP-om i o tome nas obavijestio. Razgovarat ćemo dalje – rekao je Kovačević.
SNSD i HDZ BiH ne žele DF na vlasti, a predstavnici SDA su već razgovarali sa SBIH i DF-om, dok čak i u Izetbegovićevoj stranci postoje razlike u izboru partnera za vlast u Federaciji BiH i onu na razini BiH.
Međutim, formiran je pregovarački tim, iz kojeg su za “Glas Srpske” rekli da su određeni razgovori u tijeku.
-U većini slučajeva ti razgovori nisu otvoreni za javnost. Naglasak je sada na uspostavljanju domova naroda u Federaciji BiH i za razinu BiH. Kada se to završi, trebali bi početi novi razgovori, i to otvoreniji jer oni koji imaju dobru poziciju u domovima naroda postaju neizostavan faktor – istaknuo je za “Glas Srpske” dužnosnik SDA i dio pregovaračkog tima Edin Ramić, koji smatra da ne trebamo gubiti godinu dana već razgovarati na temelju Ustava.
U bošnjačkom bloku, SDP također ima svojevrsnu kartu za pregovore, s obzirom na to da je Denis Bećirović osvojio novi mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a činjenica da je i ova stranka formirala pregovarački tim tome ide u prilog.
Nismo uspjeli stupiti u kontakt s predstavnicima SDP-a i HDZ-a, ali je lider SDP-a, Nermin Nikšić, ranije nagovijestio mogućnost suradnje sa SDA.
SBIH je ranije rekao da ne prihvaćaju zahtjev SNSD-a u vezi s Ustavnim sudom BiH, dok DF smatra da bi nove parlamentarne većine na svim razinama trebale činiti stranke koje su bile u oporbi tijekom mandata 2022.-2026., tj. koje su bile protiv vlade “trojke” u kojoj su djelovali SDP, NiP i NS.
S druge strane, način na koji se formiraju institucije vlasti, počevši od županijske do federalne razine, mogao bi dovesti do probijanja zakonskih rokova, jer su međusobno povezane.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, najkasnije 15 dana nakon konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje je za opću većinu potrebno najmanje 22 glasa, a u ovom trenutku SNSD, SDA i HDZ to nemaju sami, već im trebaju partneri.
Predsjedatelj Vijeća ministara trebao bi biti Bošnjak kojeg bi, prema nepisanom pravilu, trebao predložiti bošnjački član Predsjedništva, u ovom slučaju Bećirović u konzultaciji s najjačom strankom u PD PS BiH, a to je SDA.
