Znanstvenici Europske unije priopćili su u srijedu da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti, jer je globalna srednja temperatura za 11 mjeseci ove godine dostigla najviši rekordni nivo, 1,46 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka iz perioda 1850. – 1900. godine.

Rekord dolazi u vrijeme dok su vlade u maratonskim pregovorima o tome da li da, po prvi put, na samitu COP28 u Dubaiju postupno ukinu upotrebu uglja, nafte i plina koji emitiraju CO2, glavni izvor emisija zagrijavanja.

Temperatura za period siječanj-studeni 2023. bila je za 0,13 stupnjeva Celzijusa viša od prosjeka za isti period 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, priopćila je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Studeni 2023. bio je najtopliji studeni na globalnom nivou, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 14,22 stupnjeva Celzijusa, 0,85 stupnjeva iznad prosjeka za studeni u periodu 1991-2020. i 0,32 stupnja Celzijusa iznad prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine, dodao je Copernicus.

– Ova godina sada ima šest mjeseci obaranja rekorda i dvije sezone obaranja rekorda. Izuzetne globalne temperature, uključujući dva dana toplija od 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijske, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti – izjavila je zamjenica direktora C3S Samantha Burgess.

Jesen u periodu septembar-novembar također je najtoplija zabilježena na globalnom nivou s velikom razlikom, sa prosječnom temperaturom od 15,30 stupnjeva, 0,88 stupnjeva iznad prosjeka, priopćili su znanstvenici iz EU.

– Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koje smo vidjeli ove godine. Temperatura će nastaviti da raste, kao i utjecaji toplotnih valova i suša. Dostizanje neto nule što je prije moguće je efikasan način da se upravlja našim klimatskim rizicima – dodao je direktor C3S, Carlo Buontempo.

Napori zaostaju da se ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da se globalni porast temperature zadrži ispod dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, iznad kojih znanstvenici upozoravaju na ozbiljan utjecaj na vremenske prilike, zdravlje i poljoprivredu.

EU ima jednu od najambicioznijih politika prema klimatskim promjenama među velikim svjetskim ekonomijama, nakon što je donijela zakone za postizanje cilja do 2030. za smanjenje neto emisija za 55 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, što analitičari tvrde da je minimum potreban za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, prenosi Reuters.

Znanstvenici Europske unije priopćili su u srijedu da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti, jer je globalna srednja temperatura za 11 mjeseci ove godine dostigla najviši rekordni nivo, 1,46 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka iz perioda 1850. – 1900. godine.

Rekord dolazi u vrijeme dok su vlade u maratonskim pregovorima o tome da li da, po prvi put, na samitu COP28 u Dubaiju postupno ukinu upotrebu uglja, nafte i plina koji emitiraju CO2, glavni izvor emisija zagrijavanja.

Temperatura za period siječanj-studeni 2023. bila je za 0,13 stupnjeva Celzijusa viša od prosjeka za isti period 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, priopćila je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Studeni 2023. bio je najtopliji studeni na globalnom nivou, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 14,22 stupnjeva Celzijusa, 0,85 stupnjeva iznad prosjeka za studeni u periodu 1991-2020. i 0,32 stupnja Celzijusa iznad prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine, dodao je Copernicus.

– Ova godina sada ima šest mjeseci obaranja rekorda i dvije sezone obaranja rekorda. Izuzetne globalne temperature, uključujući dva dana toplija od 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijske, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti – izjavila je zamjenica direktora C3S Samantha Burgess.

Jesen u periodu septembar-novembar također je najtoplija zabilježena na globalnom nivou s velikom razlikom, sa prosječnom temperaturom od 15,30 stupnjeva, 0,88 stupnjeva iznad prosjeka, priopćili su znanstvenici iz EU.

– Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koje smo vidjeli ove godine. Temperatura će nastaviti da raste, kao i utjecaji toplotnih valova i suša. Dostizanje neto nule što je prije moguće je efikasan način da se upravlja našim klimatskim rizicima – dodao je direktor C3S, Carlo Buontempo.

Napori zaostaju da se ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da se globalni porast temperature zadrži ispod dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, iznad kojih znanstvenici upozoravaju na ozbiljan utjecaj na vremenske prilike, zdravlje i poljoprivredu.

EU ima jednu od najambicioznijih politika prema klimatskim promjenama među velikim svjetskim ekonomijama, nakon što je donijela zakone za postizanje cilja do 2030. za smanjenje neto emisija za 55 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, što analitičari tvrde da je minimum potreban za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, prenosi Reuters.