Najčešći razlog za namjerni prekid trudnoće je, nažalost, u sferi planiranja obitelji te najveći broj žena navodi da ne želi više djece, tako da je pobačaj njezin način kontracepcije, dok su materijalni razlozi na drugom mjestu, a potom i obiteljski, kazao je za “Nezavisne novine” Vladimir Perendija, specijalist ginekologije u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.
“U Klinici za ginekologiju UKC Republike Srpske u proteklih pet godina, od 2017. do 2022. godine, bilo je 835 registriranih namjernih prekida trudnoće”, kazao je Perendija i dodao da je za 10 mjeseci ove godine učinjeno 139 pobačaja.
Prema njegovim riječima, najveći broj pobačaja obavlja se u privatnim zdravstvenim ustanovama, a, kako kaže, tu postoje određeni problemi jer oni ne ispunjavaju sve ono što navodi članak 14. Zakona o uvjetima i postupku za prekid trudnoće.
“S druge strane, nijedna privatna zdravstvena ustanova u kojoj rade pobačaje nikada nije prijavila nijedan pobačaj. Tako možemo samo govoriti o broju registriranih pobačaja, a nikako o približno točnom broju pobačaja u bilo kom gradu i uopće u Republici Srpskoj”, pojasnio je Perendija.
Kako je rekao, zakon je precizno odredio kada i gdje se mogu vršiti abortusi i ko ih može vršiti.
“Prema Zakonu o uvjetima i postupku za prekid trudnoće, koji je donesen u ožujkz 2008. godine, njegov članak 14. precizira mjesto gdje se mogu vršiti namjerni prekidi trudnoća, tako da se prekid trudnoće do navršenog 20. gestacijskog tjedna trudnoće obavlja u zdravstvenoj ustanovi koja ima bolničku službu iz ginekologije, anesteziologije i reanimacije, operacijsku salu i službu transfuzije krvi”, kazao je Perendija i dodao da su to zasad javne zdravstvene ustanove, bolnice i klinike.
Ističe da se prekid trudnoće poslije navršenog 20. gestacijskog tjedna obavlja u klinici ili kliničkom centru, te da za pobačaj mogu biti vezane brojne komplikacije i posljedice koje se prema vremenu i javljanju mogu podijeliti na neposredne, rane i kasne.
Pojasnio je da kasne komplikacije pobačaja utječu na buduću plodnost žene, te na tijek i ishod sljedećih trudnoća.
“Kod određenog broja žena poslije pobačaja doći će do steriliteta, odnosno nemogućnosti zanošenja i iznošenja trudnoće. Višestruko se povećava i rizik za spontane pobačaje, prijevremene porođaje i nisku porođajnu težinu novorođenčeta”, pojasnio je Perendija.
Kako je rekao, što se tiče maloljetnih trudnica i trudnica koje nisu radno sposobne, zahtjev za prekid trudnoće podnosi roditelj, odnosno staratelj ili organ starateljstva.
“Maloljetna trudnica starija od 16 godina koja je radno sposobna može sama podnijetizahtjev za prekid trudnoće”, zaključio je Perendija.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kazali su da su prošle godine obavljena 1.343 prekida trudnoće, od čega je spontanih bilo 157 u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.
“U 2021. godini registrirana su 1.353 prekida trudnoća, od čega je 142 spontanih, dok je u 2020. registrovano 1.410 prekida trudnoće, od čega spontanih 144”, kazali su iz Instituta.
Kako su rekli, u 2019. godini registriran je 1.571 prekid trudnoća, od čega su 143 spontana prekida, dok je u 2018. godini registrirano ukupno 1.740 prekida trudnoće, od čega je spontanih bilo 254.
Dodaju da su najzastupljeniji medicinski inducirani prekidi trudnoće, koji se najčešće rade zbog dijagnosticirane anomalije ploda ili odsustva srčane radnje ploda.
