Oceani kriju zlato vrijedno više od 2 kvadrilijuna dolara

zlato
Zlato / Foto: Fena
Podjeli

Zamislite svijet u kojem oceani čuvaju blaga vrijedna trilijune. Zemljina mora dom su milijunima tona zlata, potencijalno vrijednog od 900 trilijuna do 2 kvadrilijuna dolara, prema procjenama. Iako ova ideja fascinira znanstvenike desetljećima, pretvaranje u održivo rješenje ostaje nedostižno. Studije objavljene u časopisima Nature i Journal of the American Chemical Society (2018.) predložile su metode za ekstrakciju, ali proces ostaje financijski neizvediv.

Zemaljski oceani sadrže zapanjujuću količinu zlata, a procjene sugeriraju da se blizu 20 milijuna tona otopilo u morskoj vodi. Međutim, koncentracija je nevjerojatno razrijeđena, s jednim gramom zlata pronađenim u svakih 100 milijuna metričkih tona morske vode. Ovo zlato dolazi iz nekoliko izvora: erozije tla, hidrotermalnih izvora na morskom dnu, pa čak i vjetra koji nosi čestice zlatne prašine s kopna u oceane. Iako ovo može zvučati kao nevjerojatno bogatstvo, stvarnost vađenja ovog zlata mnogo je složenija od pukog ispiranja, izvještava Iflscience.

Oceani su prostrani i pokrivaju otprilike 71% Zemljine površine, no zlato je toliko rijetko raspršeno da čak i s tom ogromnom količinom morske vode, količina zlata ostaje neuhvatljiva. Za usporedbu, litra morske vode može sadržavati samo femtomola zlata – gotovo neotkriven trag. Unatoč tome, ukupna količina zlata u oceanu mogla bi vrijediti kvadrilijune dolara, što ga čini atraktivnom metom za buduće rudarske napore.

Zlato ulazi u ocean prirodnim procesima. Na kopnu, stijene koje sadrže tragove zlata postupno se troše kišom, rijekama i drugim čimbenicima okoliša. Kako se stijene raspadaju, one ispuštaju male količine zlata u vodene sustave, koji se na kraju ulijevaju u oceane. Osim toga, hidrotermalni otvori na oceanskom dnu, posebno u regijama gdje se susreću tektonske ploče, emitiraju pregrijane tekućine koje sadrže otopljene minerale, uključujući zlato. Kombinacija ovih procesa rezultira kontinuiranom, iako sporom, opskrbom svjetskih oceana zlatom.

Sredozemno more te Atlantski i sjeverni Tihi ocean spadaju među regije s većim koncentracijama zlata. No čak i u tim područjima količine ostaju male, što znači da bi tradicionalne metode ekstrakcije, poput filtriranja morske vode, pokazale se gotovo nemogućim za prikupljanje velikih količina zlata. Unatoč tome, istraživači su nastavili istraživati ​​inovativne tehnologije u nadi da će iskoristiti ovo oceansko bogatstvo.

Po trenutnim cijenama zlata, jedna tona zlata vrijedi otprilike 106,3 milijuna dolara. Ako oceani doista sadrže 20 milijuna tona zlata, ukupna vrijednost ovog zlata dosegla bi 2,13 kvadrilijuna dolara – astronomski iznos koji daleko premašuje cijelo globalno gospodarstvo. Međutim, to su grube procjene, a stvarnu vrijednost zlata teško je odrediti zbog čimbenika kao što su fluktuacije cijene zlata i tehnički izazovi povezani s njegovim vađenjem.

Iako je financijski potencijal ogroman, put do izvedivosti vađenja zlata iz oceana prepun je izazova. Jedna od najvećih prepreka je izuzetno niska koncentracija zlata u morskoj vodi. Proces vađenja ovog zlata zahtijevao bi rukovanje ogromnim količinama morske vode, daleko iznad onoga što trenutne tehnologije ekstrakcije mogu podnijeti.

Tijekom godina, znanstvenici su eksperimentirali s različitim metodama ekstrakcije zlata iz morske vode. Studija iz 1941. godine u časopisu Nature predložila je elektrokemijsku metodu za ekstrakciju zlata iz morske vode. Iako je ova metoda bila teoretski ispravna, utvrđeno je da je pet puta skuplja od vrijednosti zlata koje se njome može ekstrahirati, što je čini nepraktičnom za upotrebu u velikim razmjerima.

Godine 2018. došlo je do proboja u obliku studije objavljene u časopisu Journal of the American Chemical Society. Istraživači su razvili materijal koji djeluje poput “spužve”, sposoban izdvojiti tragove zlata iz morske vode za samo dvije minute. Ovaj materijal također bi mogao uhvatiti zlato iz slatkovodnog i kanalizacijskog mulja, pokazujući njegov potencijal za oporavak zlata izgubljenog tijekom industrijske proizvodnje. Međutim, povećanje ove tehnologije do razine na kojoj bi se zlato moglo profitabilno vaditi iz oceana ostaje značajan izazov. Sama količina morske vode koju bi bilo potrebno obraditi čini ovo skupim pothvatom, s ograničenim povratom ulaganja.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

VELIKA PREKRETNICA NA KORIDORU 5C: Promijenjen projekt kod Mostara – gradi se potpuno novi tunel i pomjera trasa

Na jednoj od najvažnijih i najzahtjevnijih dionica Koridora 5C kroz Hercegovinu napravljena je značajna izmjena projekta. Trasa autoceste Mostar sjever – Mostar jug...

Darijana Filipović u velikoj prednosti u odnosu na ostale kandidate

Prema trenutačnim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Denis Bećirović vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sa 118.000 glasova, ispred Bakira Izetbegovića...

Emotivno obraćanje Darijane Filipović, zahvalila se posebno sestri i suprugu, uputila poruku i onima koji nisu vjerovali u nju

Darijana Filipović govorila je nakon pobjede u utrci za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zahvalivši biračima koji su joj ukazali povjerenje. Rekla...

DEFINITIVNO JE ZAVRŠENO: Filipović ima nedostižnu prednosti, osvojila je više od 100 000 glasova

Nakon što je prebrojano više od 90 posto glasova, Darijana Filipović ima 104 293 glasova. Slaven Kovačević je osvojio 68 041 glasova, dok...

PRIČA O VJERI I UPORNOSTI: Kako su dvojica Čitlučana prešla više od tisuću kilometara da bi u crkvu donijela kip sv. Franje od 180 cm

Josip Primorac i Franjo Tokić iz Franjevačkog trećeg svjetovnog reda iz Čitluka uoči blagdana sv. Franje, 4. listopada, zaputili su se po novi...

Slični članci

REKORDERKA: Znate li koliko je djece rodila Valentina Vasiljeva?

Žena poznata u povijesti kao Valentina Vasiljeva navodno je rodila čak 69...

Grijanje na klimu ne mora biti skupo: Evo kako je pravilno podesiti zimi

Grijanje klima-uređajem zimi ne mora rezultirati ogromnim računom za struju. Saznajte kako...

Asteroid u Sunčevom sustavu dobio ime po Hrvatu

Međunarodna astronomska unija (IAU) službeno je dodijelila ime “Dankobosanac” asteroidu u Sunčevom...

Nevjerojatna životna priča 70-godišnje Nevenke u Njemačkoj: Imala 7 restorana, 5 brakova i na kocki izgubila više od milijun eura

Nevenka, 70-godišnja žena porijeklom iz okoline Zenice, iza sebe ima životnu priču...