Pojednostavljenje izdavanja radnih dozvola strancima u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorilo je pitanje kako razlikovati stvarni nedostatak radnika od nemogućnosti poslodavaca da zaposle domaće kandidate zbog ponuđenih plaća i uvjeta rada. Poslodavci upozoravaju da evidencije nezaposlenih ne pokazuju stvarnu dostupnost radne snage, dok sindikat smatra da se iza nekih nepopunjenih radnih mjesta kriju prihodi nedovoljni za dostojanstven život.
Federalni zavod za zapošljavanje nema konkretne podatke koji bi pokazali koliko plaća i uvjeti rada doprinose teškoćama u zapošljavanju, a koliko nedostatak odgovarajućih znanja i vještina. Istovremeno, pripremljen je prijedlog popisa deficitarnih zanimanja za 2027. godinu, za koja bi se radne dozvole izdavale bez pojedinačnih provjera evidencija nezaposlenih.
Pravilnik o postupku i postupku izdavanja radne dozvole potpisao je donedavni federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić 2. studenog. Prema priopćenju Ministarstva, njime se detaljnije regulira dokumentacija, postupanje nadležnih službi i rokovi, uključujući donošenje odluke najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.
Izostavljanje provjere evidencije odnosi se na zanimanja za koja se posebnom odlukom, donesenom u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca, utvrdi kao deficitarna.
Federalna agencija za zapošljavanje za Fenu navodi da je prijedlog liste za 2027. godinu pripremljen i dostavljen Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike na odobrenje. Korišteni su podaci o broju i strukturi nezaposlenih, deklaracije kantonalnih službi i iskazane potrebe poslodavaca.
Pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i zaštitu na radu Ernis Imamović rekao je da u trenutku davanja izjave odluka još nije donesena, iako je rok za njezino donošenje za narednu godinu bio 30. listopada.
-Zakonske promjene koje predviđaju tu odluku stupile su na snagu u svibnju, a Zavod je proteklih mjeseci radio na njezinoj pripremi s kantonalnim službama. Ministarstvo je zatražilo da se prikupe svi potrebni podaci i provede propisana procedura, uključujući konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem za područje Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi konačno odobrenje – rekao je Imamović za Fenu.
Imamović pojašnjava da se stanje i potrebe procjenjuju za područje svake kantonalne službe. Zakonski kriteriji uključuju zanimanja koja nedostaju, odnosno za koja nije moguće osigurati zapošljavanje osoba iz evidencije, potrebe strateških i investicijskih projekata, te druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj.
-Za ona zanimanja koja su propisana kao deficitarna neće se provoditi posebna provjera evidencije nezaposlenih osoba – rekao je Imamović.
Dodao je da su u prijedlogu u koji je Ministarstvo imalo uvid zastupljena i složena zanimanja koja zahtijevaju posebno obrazovanje. Prema informacijama kojima Ministarstvo raspolaže, strani radnici do sada uglavnom nisu bili zaposleni u tim zanimanjima.
Zavod navodi da isto zanimanje može biti deficitarno u jednom kantonu, ali ne nužno i u drugom. Odluka se donosi za svaku sljedeću godinu, uz obvezu kontinuiranog praćenja tržišta rada i promjena u skladu s potrebama. Fiksni rokovi za ažuriranje tijekom godine nisu propisani.
Anketa o tržištu rada koju je Zavod proveo krajem 2025. godine pokazala je da su među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini prodavači, operateri pozivnih centara, krojači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćnici u proizvodnji, krojači, skladištari i kuhari.
Traže se i zavarivači, stolari, strojarski tehničari, CNC operateri, stolari, obrtnici, zidari i armirači. Među zanimanjima s višim i visokim obrazovanjem ističu se IT stručnjaci, ekonomisti, magistri farmacije, programeri i elektroinženjeri.
Zavod očekuje da će slična zanimanja ostati tražena i u narednom razdoblju. U svom odgovoru, međutim, nisu dostavili tražene podatke o broju osoba u tim zanimanjima na evidenciji nezaposlenih.
Predsjednik Udruge poslodavaca u Federaciji BiH, Nihad Imširović, kaže da su ciljane konzultacije s članovima pokazale nedostatak osoblja s različitim kvalifikacijama. Prema njegovim riječima, udruga je, uz podršku Međunarodne organizacije rada, provela istraživanje tržišta rada, o čijim je rezultatima obavijestila nadležne organe.
Poslodavci predlažu da se prilikom izrade popisa, između ostalih, uzmu u obzir građevinski, strojarski i elektrotehnički inženjeri, arhitekti, stručnjaci zaštite na radu i zaštite od požara te IT stručnjaci. Od ostalih zanimanja izdvajaju građevinske i geodetske tehničare, električare, rukovatelje strojevima, vozače, obrtnike te radnike u proizvodnji, trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
Predsjednik Saveza neovisnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samir Kurtović, podržava učinkovitiju administraciju, ali smatra da prije olakšavanja zapošljavanja stranaca treba pouzdano utvrditi zašto poslodavci ne zapošljavaju domaće radnike.
-Mnogo je ljudi koji traže posao, međutim, problem leži u tome što poslodavci nisu spremni ponuditi radniku plaću koja bi mu omogućila dostojanstven život – smatra Kurtović.
Kao primjere izdvaja građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, gdje se, prema njegovoj procjeni, nedostatak radnika često pojavljuje s ponudama minimalnih ili nešto viših plaća.
Navodi da radnici danas pažljivije procjenjuju svoja primanja, prijavu i ostale uvjete rada te da je njihovo odbijanje nepovoljnih ponuda legitimno.
-Sretni smo što su radnici počeli cijeniti sebe i svoj rad – rekao je Kurtović za Fenu.
Smatra da bi poslodavci trebali izdvajati dio svoje dobiti za zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih zaposlenika. U suprotnom, upozorava, radnici i dalje odlaze u zemlje gdje mogu ostvariti bolje prihode i profesionalno napredovati.
Kurtović se zalaže za povećanje najnižih plaća prema stručnoj spremi, navodeći kao neprihvatljiv primjer ponudu od 1.027 KM osobi s višom stručnom spremom.
Također traži da se sindikat prihvati kao pravi socijalni partner u identificiranju deficitarnih zanimanja. Upozorava da procjena nedostatka radnika ne smije biti prepuštena isključivo volji poslodavaca.
Prema postupku koji opisuje Institut, odluku o deficitarnim zanimanjima donosi ta institucija, nakon konzultacija s Gospodarsko-socijalnim vijećem i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Imširović navodi da se na evidencijama nezaposlenih nalazi oko 260.000 osoba, ali tvrdi da taj broj ne predstavlja stvarno raspoloživu radnu snagu.
Prema procjeni Udruge, značajan broj ljudi prijavljen je prvenstveno radi zdravstvenog osiguranja i određenih socijalnih prava, dok tvrtke teško pronalaze potrebne radnike.
-Problem nedostatka radne snage u Federaciji Bosne i Hercegovine ne može se promatrati samo kroz broj osoba koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje – izjavio je Imširović.
Udruga se stoga zalaže za odvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražitelja posla. Imširović kaže da novi zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, na kojem se radilo pod vodstvom resornog ministarstva, nije dobio političku podršku u Parlamentu Federalnih Parlamenta.
Imširović ističe da poslodavci prvenstveno rješenje vide u zapošljavanju domaćih radnika, a zapošljavanje stranaca razmatraju kao alternativu kada na domaćem tržištu nema potrebne radne snage. Prema njegovim izjavama, broj izdanih radnih dozvola strancima ne doseže ni jedan posto ukupnog broja radnika u Federaciji.
Udruga smatra pozitivnim izostavljanje provjere evidencije za zanimanja koja se proglašavaju deficitarnim, kao i najavljeni rok od 30 dana za donošenje odluke.
Međutim, konačna ocjena novih postupaka vezana je uz preispitivanje teksta propisa, posebno obveze ovjere diploma i drugih dokaza o kvalifikacijama stranih radnika.
Imširović upozorava da bi zadržavanje administrativnih prepreka u tom dijelu, posebno za nekvalificirane i kvalificirane radnike, moglo ograničiti učinak ostalih pojednostavljenja.
-Naš je stav da svaka promjena treba imati za cilj stvarno pojednostavljenje postupka, a ne samo formalno skraćivanje određenih rokova, uz zadržavanje drugih administrativnih prepreka – izjavio je.
Na pitanje što su poslodavci spremni ponuditi domaćim radnicima, kaže da su spremni na značajna povećanja plaća, ali ih uvjetuju jačanjem poslovnog okruženja.
Među potrebnim mjerama izdvaja smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, predvidljivije troškove energije i komunalnih usluga, suzbijanje sivog tržišta rada i učinkovitije upravljanje javnim sredstvima. Smatra da bi vlasti, poslodavci i sindikati trebali podijeliti odgovornost za rješavanje problema.
Zavod naglašava da domaći kandidati zadržavaju prioritet kada je provjera evidencije obvezna. Radna dozvola ne može se izdati strancu ako se na evidenciji prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava tražene uvjete, osim ako ne odbije zapošljavanje.
-Provjerava se stručna sprema, znanje i kvalifikacije potrebne za konkretno radno mjesto, koje poslodavac treba navesti u prijavi. Za radna mjesta s visokom stručnom spremom provjera tržišta rada provodi se na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Odbijanje mora biti dokumentirano u predmetu, dok Zakon ne propisuje poseban obrazac niti jedinstvenu klasifikaciju razloga odbijanja – navode iz Zavoda.
Iako nemaju konkretne podatke o razlozima neuspjelog zapošljavanja, iz Zavoda kažu da komunikacija s županijskim službama i poslodavcima pokazuje da plaće, uvjeti rada i dostupne vještine značajno utječu na odluke o zapošljavanju.
Govoreći o zaštiti zaposlenika, Kurtović traži jačanje inspekcijskih kapaciteta i redovite kontrole kako bi domaći i strani radnici u praksi imali jednak tretman.
Odbacuje nedostatak novca kao dovoljan razlog za nedostatak jačanja inspekcija, smatrajući da bi učinkovitiji nadzor istovremeno mogao povećati priljev sredstava u proračune.
Zavod navodi da program “Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025.” obuhvaća gotovo 250 osoba. Obuka je organizirana za određeno radno mjesto, u stvarnom poslovnom okruženju, s mogućnošću zapošljavanja nakon njezina završetka.
Program “Obuka za tržište rada 2025.” obuhvatio je 1.121 nezaposlenu osobu, kojoj je omogućeno stjecanje dodatnih znanja i vještina uz vaučere. Žene su činile 90 posto polaznika, a mladi do 30 godina 49 posto. Uvjet za uključivanje bio je individualni plan zapošljavanja.
Isti programi bit će provedeni i 2026. godine, a rezultate će Zavod objaviti početkom sljedeće godine.
Za programe zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke ove godine osigurano je više od 100 milijuna KM, s očekivanim obuhvatom oko 11.000 nezaposlenih osoba.
Evaluacije ranijih programa, prema podacima Zavoda, pokazuju da između 50 i 70 posto korisnika, ovisno o programu, ostaje zaposleno nakon sufinanciranja zapošljavanja ili samozapošljavanja. Međutim, nisu dostavljeni zasebni podaci o tome koliko je polaznika spomenutih osposobljavanja zaposleno.
Poslodavci se zalažu da se osposobljavanje planira prema specifičnim potrebama tvrtki i promjenama u gospodarstvu, uz suradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog sustava. Istovremeno, sindikat inzistira na tome da mogućnosti zapošljavanja moraju biti popraćene plaćama i uvjetima koji će domaće radnike navesti da se odluče za ostanak u zemlji.
