Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine suočava se s nestabilnošću, padom narudžbi i sve snažnijom konkurencijom na europskom tržištu. Posebno je pogođena prerađivačka industrija, koja je velikim dijelom izvozno orijentirana i ovisi o potražnji europskih kupaca. Gospodarstvenici upozoravaju da globalni poremećaji u energetskom sektoru i ekonomska kriza u europskim zemljama ostavljaju sve ozbiljnije posljedice na domaće kompanije.
Prema pojedinim pokazateljima, ukupan obujam industrijske proizvodnje u Federaciji BiH u posljednje tri godine smanjen je za gotovo deset posto, dok u Uniji poslodavaca smatraju da je stvarni pad bio znatno veći.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u rujnu ove godine industrijska proizvodnja bila manja za 0,7 posto u odnosu na kolovoz, dok je u kolovozu zabilježen pad od 1,5 posto u usporedbi sa srpnjem.
U Uniji poslodavaca upozoravaju da domaće kompanije sve teže dobivaju poslove na europskim natječajima. Adem Hanić, predsjednik Upravnog odbora Unije poslodavaca Tuzlanske županije, kaže da je konkurencija, posebno ona iz Kine, sve snažnija.
„U proljeće smo se natjecali s Kinezima i izgubili smo sve natječaje. Oni su bili nekih dvadesetak i nešto posto jeftiniji od nas, iako mi možemo biti jeftiniji od Nijemaca, Šveđana ili Francuza. Oni imaju upravo takve poticaje koje mi ne možemo dosegnuti u svojim državama. Mi nemamo nikakve poticaje“, ističe Hanić.
Vlasnici tvornica u prerađivačkoj industriji kažu da se na europskom tržištu moraju boriti za svaki posao. Uz smanjenu potražnju, promijenio se i način na koji inozemni partneri naručuju proizvode. Umjesto velikih narudžbi, sve češće dolaze manji zahtjevi, što otežava organizaciju proizvodnje.
Alen Bošnjaković, vlasnik tvrtke Fiberworld iz Gradačca, kaže da je tržište u posljednje vrijeme znatno promijenilo svoje potrebe.
„Jednostavno, tržište se promijenilo. Prije smo imali neke velike narudžbe. Ne znam ni ja, tvrtka mi naruči 40 kilometara kanalica. Sada toga više nema. Ide kilometar, pola kilometra, dva kilometra. Sve se iskomadalo i razdijelilo, vjerojatno zbog ove geopolitičke situacije koja je nastala“, objašnjava Bošnjaković.
Ekonomski stručnjaci smatraju da država mora pronaći odgovor na posljedice geopolitičkih promjena i gospodarske krize u Europi. Jedno od rješenja vide u diferenciranoj industrijskoj politici, usmjerenoj na sektore koji imaju potencijal rasta.
Bahrija Umihanić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli ističe kako je potrebno povezati ulaganja u različite sektore i posebno pomoći proizvodnim kapacitetima koji su orijentirani na izvoz.
„Primjerice, treba povezati ulaganja u rudnike, gdje je pad proizvodnje bio 22 posto u samo godinu dana, zajedno s energetskom tranzicijom. Treba obratiti pozornost i na prerađivačke kapacitete i gospodarske subjekte koji su izvozili te njima usmjereno pomoći jer im slijedi još jedan dodatni teret uvođenjem takozvane karbonske takse“, upozorava Umihanić.
Unatoč problemima, domaći gospodarstvenici smatraju da BiH ima određene prednosti zbog svojeg geografskog položaja i blizine europskog tržišta. Globalni poremećaji u lancima opskrbe industrijskim proizvodima mogli bi otvoriti prostor domaćim proizvođačima za preuzimanje dijela poslova koji se trenutačno obavljaju u udaljenijim zemljama.
Bošnjaković smatra da BiH može biti alternativa dobavljačima iz Kine, Indije i Vijetnama, ali samo uz jasnu strategiju i potporu vlasti.
„Mi smo blizu Europe, još nismo u Europskoj uniji, što je sada i pozitivna strana medalje, a vrlo smo blizu. Ovdje smo 15 kilometara od EU-a i 20 kilometara od autoceste. Možemo vrlo lako zamijeniti dobavljače iz Kine, Indije, Vijetnama i drugih zemalja, ali za to mora postojati strategija koja će krenuti od politike i podržati gospodarstvenike“, kaže Bošnjaković.
Podaci o prošlogodišnjoj prodaji industrijskih proizvoda pokazuju da je na domaćem tržištu prodano proizvoda u vrijednosti od približno 7,55 milijardi KM, dok je prodaja na inozemnom tržištu dosegnula 7,26 milijardi KM. Najveći industrijski potencijal u Federaciji BiH ima Tuzlanski kanton, koji ostvaruje gotovo četvrtinu ukupnog prometa industrijskom robom u ovom entitetu.
Gospodarstvenici upozoravaju da BiH ima industrijski potencijal, ali da njegovo očuvanje zahtijeva uređen gospodarski sustav i dugoročnu strategiju. Posebno ističu potrebu za suradnjom vlasti i struke, umjesto donošenja odluka isključivo prema kratkoročnim političkim interesima, piše BHRT.
