Prošle godine uvoz hrane i ostalih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu iznosio je više od 5,3 milijarde maraka.
Nije nepoznato da BiH bilježi ogroman deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ovih proizvoda, s tim da je on prošle godine dodatno povećan.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, ukupni obujam razmjene u 2025. godini dosegao je rekordnih šest milijardi i 536,63 milijuna KM, te je devet posto veći nego u 2024. godini.
“Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio je milijardu i 214,05 milijuna KM (veći je za 10 posto u odnosu na 2024. godinu), dok je uvoz bio znatno veći u odnosu na izvoz i iznosio je pet milijardi i 322,58 milijuna KM (u usporedbi s 2024. godinom veći je za osam posto), navedeno je u Analizi vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2025. godinu.
Stoga je, bez obzira na rast izvoza, vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i dalje visok, te je u 2025. godini iznosio četiri milijarde i 108,53 milijuna KM.
“U 2025. godini vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda…” Razmjena BiH sa svijetom zabilježila je rast, prvenstveno pod utjecajem porasta cijena sirovina, energije i hrane na globalnom tržištu. Više cijene dovele su do povećanja vrijednosti uvoza, iako količine nisu značajno povećane, dok je istovremeno povećanje cijena djelomično pozitivno utjecalo na izvoz jer su domaći proizvođači mogli ostvariti veće prihode od prodaje određenih proizvoda, poput voća i prerađevina“, priopćilo je nadležno ministarstvo.
Struktura razmjene, kako je procijenjeno, ukazuje na izraženu ovisnost o uvozu proizvoda s većom dodanom vrijednošću, dok se izvoz i dalje temelji na sirovinama i proizvodima niže faze prerade.
„Rast vrijednosti uvoza dodatno je potaknut porastom cijena ključnih proizvoda poput mesa, kave i čokolade, dok je na strani izvoza pozitivan učinak imao porast cijena ulja, malina i pekarskih proizvoda“, naglasilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, kaže da su poljoprivrednici prepušteni sami sebi, te da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju.
„Sva ta hrana koja ne može nigdje završiti u svijet završava u Bosni i Hercegovini. Godinama tražimo da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu carine i doplate na uvoznu robu, ali vidite da od toga ništa nije bilo“, rekao je Bakajlić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, kaže da smo osuđeni na propast dok ne podržimo domaću poljoprivredu i ne oslonimo se na vlastitu proizvodnju.
„Moramo sami proizvoditi. Još uvijek imamo neobradivo zemljište. Sva ministarstva trebaju podržati razvoj poljoprivrede, jer moramo imati svoju. Moramo prehraniti svoje stanovništvo. Država mora zaštititi proizvodnju. Kada proizvodimo, zapošljavamo stanovništvo i to je jedna važna veza“, rekao je Omerbašić u izjavi za „Nezavisne novine“.
