Posljedice zagađenja zraka po zdravlje stanovnika BiH su porazne, kazao je za „Avaz“ ekspert u oblasti interventne kardiologije, dijagnostike i tretmana koronarne bolesti srca Elmir Jahić, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktor Medicinskog instituta „Bayer“.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, između osam i devet milijuna ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica zagađenog zraka.
Među njima je čak gotovo 600.000 djece do pet godina. BiH je, nažalost, na prvom mjestu u Europi po broju smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika, a druga je u svijetu, iza Sjeverne Koreje – kaže prof. dr. Jahić.
Podsjeća da zagađeni zrak najviše utječe na respiratorni i kardiovaskularni sustav, pa su respiratorne infekcije i karcinom pluća, ali i srčani i moždani udari, te razvoj svih oblika koronarne bolesti, vrlo česti.
Posebno je značajno pogoršanje kroničnih oboljenja, srčanih i respiratornih, gdje dolazi do pogoršanja stanja i razvoja novih oboljenja. Posljedice su vrlo tragične za građane. Posebno je opasna dugotrajna izloženost zagađenom zraku, što je kod nas vrlo izraženo. Naročito je opasna izloženost sitnim, lebdećim česticama, PM 2,5, a zatim azotnom dioksidu i prizemnom ozonu. Smrtnost se povećava s povećanjem stupnja zagađenosti. Svake godine u ovom razdoblju ponavljamo iste podatke, a u suštini naše institucije ništa ne poduzimaju – ističe Jahić.
Raditi na energetskoj učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije, javnom prijevozu koji će biti dostupan, ali i dostojan čovjeka, prelasku na industrije s nultom stopom zagađenja, povećanju zelenih površina, samo su neke od mjera koje predlaže.
Cilj svake lokalne zajednice je da što više prostora pretvori u stambene objekte i beton. Sve institucije vlasti govore da je ljudski život najvažniji, ali na ovom, pa i mnogim drugim primjerima, vidimo da je ljudski život nešto što se najmanje cijeni. Ne treba biti puno pametan da se shvati što se treba raditi. I druge zemlje su prolazile kroz slične probleme, pa su odgovarajućim mjerama to smanjile. Mi to trebamo napraviti, a ne da svake godine samo pričamo o tome – kaže prof. dr. Elmir Jahić.
