Prema međunarodnim standardima skoro polovina djece u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu, a slobodno možemo reći kako u siromaštvu živi i 80 posto umirovljenika u zemlji, izjavio je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
– Prema podacima međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem siromaštva u svijetu ono što nas u BiH može zabrinuti jeste broj djece koja živi u teškom siromaštvu, a taj broj se stalno povećava, kao i broj starijih siromašnih osoba. Kada pogledamo potrošačke korpe, realne troškove života u BiH, onda će nam to biti jasan pokazatelj kako smo jedna od zemalja u Europi u kojima stanovništvo živi najsiromašnije – kazao je Todorović za Fenu.
Govoreći o tome zašto je broj siromašnih osoba koje žive u BiH izuzetno veliki, kazao je kako su razlozi loša uprava i enormna korupcija.
– Prvi razlog je katastrofalna politička situacija u BiH, od samog vrha države pa do najnižih razina, jedna katastrofalno loša uprava koja ne vodi interesa o građanima i koja istovremeno ne uspijeva iskoristiti ekonomske resurse koje BiH ima, a drugi razlog je enormna korupcija. Ozbiljni podaci pokazuju kako vlast i političari godišnje u BiH ukradu, zloupotrijebe ili upropaste na različite načine više od tri milijarde maraka – ustvrdio je Todorović.
Dodao je kako je to zaista zastrašujući iznos, ocijenivši kako u BiH ne bi bilo siromašnih da toliko sredstava nije protraćeno.
– Možete izračunati kada taj novac ne bi bio upropašten na takav način, odnosno opljačkan, zloupotrijebljen, ili pogrešnim potezima neodgovorne vlasti protraćen, onda u BiH ne bi bilo siromašnih – ocijenio je.
Todorović naglašava kako se realno gledano BiH ne može porediti sa zemljama u regiji te kako naša država potpuno ignorira svoju socijalnu ulogu.
– Standard u zemljama okruženja je veći, kao i socijalna briga, što je također povezano sa siromaštvom. Države, pa i BiH, imaju obaveze prema građanima da im na neki način osiguraju zaposlenje, zaradu i život dostojan čovjeku. Ako to ne može, onda imaju obavezna socijalna primanja, davanja prije svega prema djeci, ili onima koji su nemoćni i ne mogu zaraditi. Međutim, naša država potpuno ignorira tu svoju socijalnu ulogu. Ona je svedena na minimum i ta neka davanja koja ima u vidu dječijih dodataka ili razne socijalne pomoći su zaista zanemariva – ocijenio je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
Ujedinjene nacije su 1993. godine proglasile 17. listopada za Svjetski dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj obilježavanja ovoga dana je promoviranje svijesti o potrebi za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, a naročito zemljama u razvoju. Siromaštvo je globalni problem današnjice i definira se kao nedostatak osnovnih uvjeta za život i osnovnih ljudskih potreba.