Broj migranata u Bosni i Hercegovini ove godine gotovo je isti kao i prošle u istom razdoblju. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, do sada je registrirano ukupno 24.115 migranata.

Nastavlja se trend da migranti, nakon što ih registriramo u BiH, u većini slučajeva izraze namjeru za azil, što im omogućuje da ostanu određeno vrijeme u BiH. Nakon toga uglavnom napuštaju BiH i kreću se prema Europskoj uniji – izjavio je ravnatelj Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za Dnevni avaz.

Balkanska ruta i trenutna situacija

I dalje je aktivna tzv. balkanska ruta, preko koje migranti uglavnom dolaze iz Grčke, Bugarske, Mađarske, preko Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno u kampovima na području BiH boravi oko 1.129 migranata, a taj broj varira između 1.000 i 1.300. Najviše ih je zabilježeno na području Sarajevske županije (776), dok ih je u Unsko-sanskoj 306.

Prema podacima Službe, migranti su većinom starosne dobi između 19 i 35 godina, a dolaze iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana.

Ne očekujemo promjene u odnosu na prošlu godinu. Migracije su i dalje aktivne, a do sada smo registrirali više od 24 tisuće migranata. Vidjet ćemo kakvu će politiku Europska unija provoditi po ovom pitanju, osobito s obzirom na novi europski pakt o migracijama, koji bi trebao stupiti na snagu 2026. godine – naglasio je Laketa.

Zahtjevi za azil i zloupotrebe

Laketa je objasnio da postupak podnošenja zahtjeva za azil nije složen. Migranti prilikom registracije i uzimanja biometrijskih podataka izraze namjeru za azil, nakon čega dobivaju potvrdu i u roku od 15 dana trebaju nastaviti proceduru u nadležnom sektoru Ministarstva sigurnosti.

Međutim, migranti često zloupotrebljavaju ovu zakonsku mogućnost.

Koriste tih 15 dana kako bi se oporavili i sredili u našim kampovima, a zatim nastavljaju put prema Europskoj uniji – dodao je Laketa.
Incidenti i sigurnosna situacija
Incidenti među migrantima nisu rijetkost, ali suradnja policijskih i državnih agencija, uključujući SIPA-u, Graničnu policiju i Obavještajno-sigurnosnu agenciju, osigurava da nema većih ekscesa.

Sukobi se najčešće događaju među samim migrantima, zbog nesuglasica ili ulaska na “njihove teritorije”. To su situacije koje ne bi trebale zabrinjavati građane – zaključio je Laketa.

Broj migranata u Bosni i Hercegovini ove godine gotovo je isti kao i prošle u istom razdoblju. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, do sada je registrirano ukupno 24.115 migranata.

Nastavlja se trend da migranti, nakon što ih registriramo u BiH, u većini slučajeva izraze namjeru za azil, što im omogućuje da ostanu određeno vrijeme u BiH. Nakon toga uglavnom napuštaju BiH i kreću se prema Europskoj uniji – izjavio je ravnatelj Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa za Dnevni avaz.

Balkanska ruta i trenutna situacija

I dalje je aktivna tzv. balkanska ruta, preko koje migranti uglavnom dolaze iz Grčke, Bugarske, Mađarske, preko Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno u kampovima na području BiH boravi oko 1.129 migranata, a taj broj varira između 1.000 i 1.300. Najviše ih je zabilježeno na području Sarajevske županije (776), dok ih je u Unsko-sanskoj 306.

Prema podacima Službe, migranti su većinom starosne dobi između 19 i 35 godina, a dolaze iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana.

Ne očekujemo promjene u odnosu na prošlu godinu. Migracije su i dalje aktivne, a do sada smo registrirali više od 24 tisuće migranata. Vidjet ćemo kakvu će politiku Europska unija provoditi po ovom pitanju, osobito s obzirom na novi europski pakt o migracijama, koji bi trebao stupiti na snagu 2026. godine – naglasio je Laketa.

Zahtjevi za azil i zloupotrebe

Laketa je objasnio da postupak podnošenja zahtjeva za azil nije složen. Migranti prilikom registracije i uzimanja biometrijskih podataka izraze namjeru za azil, nakon čega dobivaju potvrdu i u roku od 15 dana trebaju nastaviti proceduru u nadležnom sektoru Ministarstva sigurnosti.

Međutim, migranti često zloupotrebljavaju ovu zakonsku mogućnost.

Koriste tih 15 dana kako bi se oporavili i sredili u našim kampovima, a zatim nastavljaju put prema Europskoj uniji – dodao je Laketa.
Incidenti i sigurnosna situacija
Incidenti među migrantima nisu rijetkost, ali suradnja policijskih i državnih agencija, uključujući SIPA-u, Graničnu policiju i Obavještajno-sigurnosnu agenciju, osigurava da nema većih ekscesa.

Sukobi se najčešće događaju među samim migrantima, zbog nesuglasica ili ulaska na “njihove teritorije”. To su situacije koje ne bi trebale zabrinjavati građane – zaključio je Laketa.