Lažne dojave o bombama koje su proteklog mjeseca učestalo stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne predstavljaju samo dječji hir, već ozbiljan sigurnosni i politički izazov, ocijenio je u razgovoru za Fenu Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”.
U travnju su na e-mail adrese mnogih škola u Bosni i Hercegovini stizale dojave o postavljenim eksplozivnim napravama.
Policija je obavila niz protueksplozijskih pregleda nakon čega je utvrđeno da su sve dojave o postavljenim eksplozivnim napravama bile lažne.
Zbog dojava i pregleda koji su uslijedili nastava u pojedinim školama bila je obustavljena na nekoliko dana.
Iako su se sve dojave pokazale lažnima, Akrap smatra kako posljedice ovog djelovanja po društvo mogu biti značajne i dalekosežne, stoga prijetnje treba shvatiti iznimno ozbiljno.
Sustav ih ozbiljno shvaća, barem po onome što ja vidim. Međutim, vrlo je važno znati dublju pozadinu stvari. Jer tu se ne kriju samo djeca i dječji hir, nego imate jako puno osoba koje su zainteresirane za destabilizaciju i destrukciju društva – izjavio je Akrap, koji je sudjelovao na Mostarskom sigurnosnom forumu.
Akrap smatra kako prijetnje ne dolaze samo od neodgovornih pojedinaca, koje psiholozi u kontekstu fenomena lažnih dojava o bombama najčešće opisuju kao adolescente željne pažnje i osjećaja kontrole.
Po njegovim riječima, uz prijetnje individualne prirode proteklih godina zabilježene su i dokazane prijetnje od strane pojedinih država što priču uvodi u daleko širi kontekst.
Imate i države koje su zainteresirane za unošenje panike, kojima je u cilju rast nepovjerenja pojedinca u sposobnost države te izazivanje gospodarskih tenzija – naglasio je.
Po njegovim riječima, slučajevi lažnih dojava potvrđuju da suvremeni sigurnosni izazovi često koriste najranjivije segmente društva, poput obrazovnog sustava, za postizanje širih destruktivnih ciljeva.
Stoga je adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu suradnju, ključan za očuvanje stabilnosti i sprječavanje daljnjeg širenja panike – zaključio je Akrap.
U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao kazneno djelo za koje su zapriječene novčane i višegodišnje zatvorske kazne.
Nakon posljednjeg vala lažnih dojava u Bosni i Hercegovini nisu zabilježena uhićenje odgovornih, dok je u susjednoj Hrvatskoj potvrđeno uhićenje nekoliko osoba zbog izravne povezanosti s lažnim prijetnjama.
