Kompanija za čišćenje tepiha, građevinska tvrtka, marketinška agencija – to su samo neka od poduzeća koja sudjeluju u najvećem dosadašnjem istraživanju u Njemačkoj koje se odnosi na uvođenje četverodnevnog radnog tjedna. “Četiri dana” je radni naziv ovog pokusa. Kako i u kojem obliku će smanjiti radno vrijeme zaposlenima, to je od početka bilo prepušteno samim tvrtkama odnosno njihovom vodstvu.
Neke tvrtke su koristile klasični model: slobodni petak za sve. Druge su omogućile svojim zaposlenicima da četiri tjedna rade po pet dana, a zatim dobiju peti radni tjedan potpuno slobodan. Ili je zaposlenima smanjeno dnevno radno vrijeme. No kako je 4-dnevni radni tjedan funkcionirao posljednjih pet mjeseci?
“Svi su imali svoje uspone i padove”
Na zidu ureda organizatora putovanja Kootstra Schiffsreisen u Münsteru od veljače visi šareni raspored, koji podsjeća na tepih napravljen od raznih krpica. Tvrtka je podijelila zaposlene u dvije skupine: jedna polovica ima slobodan ponedjeljak, druga slobodan petak. Ured je od tada znatno prazniji.
Također, morali su skratiti radno vrijeme predviđeno za javljanje na telefone, kako bi mogli produktivnije raditi. “Svi su imali svoje uspone i padove”, kaže direktor Julius Gräler u petom mjesecu pilot-projekta. Od početka je bio uvjeren da treba smanjiti tjedno radno vrijeme i želio je to isprobati u svojoj tvrtki, piše DW.
Ovaj turoperator organizira krstarenja i biciklističke ture, prije svega po Nizozemskoj. Sada, neposredno pred ljetne odmore, bliži im se vrhunac sezone. No kratko prije toga došlo je do poplava i izlijevanja Dunava, što se odrazilo na njihove turističke ture i aranžmane.
Četverodnevni radni tjedan za ovu tvrtku nije bio samo pozitivan. “Isto tako je uzrokovao stres zaposlenicima jer je mnogo posla ostajalo nedovršeno zbog njihovog slobodnog dana”, kaže Gräler.
Pozitivan feedback kod gostiju i zaposlenih
Na pitanje je li se ipak isplatilo, odgovor direktora je jasan: “Može se primijetiti da se ljudi osjećaju odmornije, da subjektivno nisu imali problem odraditi svoje zadaće u skraćenom radnom vremenu.” Zaposleni nisu više imali nakupljenih prekovremenih sati, produktivnost je ostala ista, a feedback od gostiju bio je pozitivan.
Čak 80 posto zaposlenih je ocijenilo projekt kao uspješan, kaže Gräler. Iako to za njega kao šefa znači dodatni organizacijski napor, on želi nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom i nakon završetka eksperimentalnog projekta.
Zaposleni žele fleksibilnije radno vrijeme
Julia Backmann sa Sveučilišta u Münsteru analizira podatke iz studije: ona i njezini kolege redovito razgovaraju s tvrtkama, odnosno poslodavcima i zaposlenima. Suradnici dobrovoljno nose smartwatch: fitness-satove, koji mjere njihov puls i, recimo, kvalitetu sna.
U svim tvrtkama ovaj projekt ne protječe tako glatko kao u Kootstra Schiffsreisenu u Münsteru, kaže Julia Backmann. Toliko se u ovom trenutku može reći – iako podaci još nisu službeno analizirani. “Najviše nas zanima perspektiva zaposlenih”, kaže istraživačica.
“Mnogi od njih gledaju na četverodnevni radni tjedan pozitivno, dok su drugi skeptični. Ako se, na primjer, svaki dan radi sat vremena duže da bi se dobio jedan slobodan dan, neki to, ovisno o branši, doživljavaju kao veliko opterećenje.” Njezin zaključak je da mnogi zaposlenici žele fleksibilnije radno vrijeme, ali da ono ne mora nužno biti raspoređeno na četiri dana.
Nedostatak kvalificiranih radnika
A kakva su iskustva s 4-dnevnim radnim tjednom imali poslodavci odnosno tvrtke? Julia Backmann je primijetila da dogovoreno smanjeno radno vrijeme uz isti obujam posla zaposlenici nisu uvijek mogli ispoštovati i da je prilagođavanje za neke tvrtke bilo teško, ovisno o branši, veličini ili kulturi poslovanja poduzeća.
Ali kompanije su imale i prednosti i profitirale od toga. “Kada su tvrtke promovirale 4-dnevno radno vrijeme u oglasima za posao, broj prijava je znatno porastao, pri čemu se kvaliteta kandidata odnosno njihovih aplikacija nije smanjila”, kazala je.
“To je velika šansa, jer je nedostatak kvalificiranih radnika mnoge tvrtke i naveo da sudjeluju u istraživanju”, primjećuje Julia Backmann, koja je oprezno optimistična. Zaključuje kako četverodnevni radni tjedan nije prikladan za svako poduzeće, ali da mnogima može donijeti prednosti. Rezultati studije konačno će biti analizirani i stavljeni na raspolaganje na jesen.
Eksperiment će trajati šest mjeseci
Neke njemačke firme su od 1. veljače uvele eksperimentalni četverodnevni radni tjedan. Eksperiment u kojem sudjeluje 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje vlada nedostatak kvalificiranih radnika. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije, prenosi Index.hr.
