Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Iz Suda BiH priopćeno je da je Dodiku, uz zatvorsku kaznu, izrečena mjera sigurnosti zabrane obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina od dana pravomoćnosti presude.
Istom presudom oslobođen je Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika RS”.
Dodik je proglašen krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci svjesno i svjesno poduzeo radnje kojima je onemogućio stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom je spriječio stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a u cilju nastavka zakonodavne procedure, bez primjene i neprovođenja odluka visokog predstavnika.
“Neutemeljena je tvrdnja obrane da Christian Schmidt nije legalno izabrani visoki predstavnik te da stoga nema legitimitet da donosi zakone, niti ima ovlasti da nameće zakone”, rekla je sutkinja Sena Uzunović u obrazloženju presude.
Napomenula je da je Ustavni sud u određenim odlukama dao odgovore na ova pravna pitanja, te da ih prihvaća i Sud BiH. Osvrćući se na te odluke, navela je da ovlasti visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 i Bonske deklaracije, te da kada intervenira visoki predstavnik se ponaša kao autoritet.
“To je jedna vrsta funkcionalnog dualiteta… Međunarodna zajednica mu je povjerila posebne ovlasti i njegov mandat je međunarodni”, stoji u jednoj od odluka koju je citirao Uzunović.
Dodala je da je Parlamentarna skupština BiH slobodna mijenjati usvojene zakone. Uzunović se osvrnuo na zaključke Ustavnog suda o imenovanju visokog predstavnika od strane neformalne skupine zemalja, kao i na razradu njegovih ovlasti da razrješava dužnosnike i donosi zakonske akte u slučaju propusta domaćih vlasti.
Uzunović je rekla da su točni navodi obrane da zakoni u BiH obično stupaju na snagu osam dana nakon objave u službenom glasniku, ali je istakla da se to odnosi samo na one zakone koje usvoji Parlamentarna skupština. Kada su u pitanju zakoni koje donosi visoki predstavnik, navela je, oni se objavljuju na službenoj stranici OHR-a i na njima se navodi kada stupaju na snagu.
Kazala je kako je u konkretnom slučaju navedeno da odluke visokog predstavnika stupaju na snagu 2. srpnja, čime opovrgava navode obrane da su trebale pričekati objavu u službenim novinama.
“Nema obveze visokog predstavnika da svoje odluke objavljuje u službenom glasilu”, rekla je Uzunović.
Prema presudi, visoki predstavnik je 1. srpnja 2023. godine donio odluke kojima onemogućuje stupanje na snagu zakona, a 7. srpnja Dodik je potpisao ukaze o njihovom proglašenju. Visoki predstavnik također je 1. srpnja donio odluku o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kako bi se inkriminiralo neprovođenje njegovih odluka.
Uzunović je rekla da predsjednik RS-a može tražiti da Narodna skupština ponovno odlučuje o zakonu, te da je dužan proglasiti zakon samo ako je Skupština o njemu ponovno odlučivala. Dodala je da su odluke visokog predstavnika stupile na snagu prije nego što je Dodik potpisao ukaz, javlja BIRN BiH.
“Bio (Dodik) je dužan zatražiti od Narodne skupštine ponovno odlučivanje o ovim zakonima”, naveo je sudac.
Uzunović je, obrazlažući sankciju, napomenula da je za nepoštivanje odluka visokog predstavnika zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, te da je predviđena obvezna mjera zabrane obnašanja dužnosti od jedne do deset godina.
“Postoji opasnost da daljnje obnašanje dužnosti predsjednika RS-a iskoristi za daljnje prekršaje… kako je i javno obznanio”, rekao je Uzunović.
Napomenula je da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme zabrane obnašanja dužnosti.
Lukić je oslobođen jer nije dokazano da je u svojstvu vršitelja dužnosti direktora “Službenog glasnika RS” potpisao formular, čime je omogućio objavu uredbe koju je potpisao Dodik. Uzunović je naveo da su bitni elementi kaznenog djela svojstvo počinitelja i radnja počinjenja, te da provedenim dokazima nije utvrđeno da je Lukić 9. srpnja bio v.d.
Kako je rekla, iz sudske registracije vidljivo je da je razrješenje dosadašnje ravnateljice Milke Devušić i imenovanje Lukića evidentirano 14. srpnja.
“Taj se status ne stječe imenovanjem od strane Vlade, nego upisom u registar”, ustvrdila je sutkinja.
Pojasnila je da se postupak objave u Narodnim novinama ne pokreće potpisivanjem obrasca, već primitkom rješenja.
Napomenula je da je Lukić 9. srpnja obnašao dužnost v. d. ravnatelja te da njegove radnje mogu imati obilježja nekog drugog kaznenog djela, ali da ga Sud ne može prekvalificirati jer bi to narušilo objektivni identitet optužnice.
Dodik i Lukić, kako su ranije najavili, nisu došli na izjavu.
