U potrazi za poslom iz Nepala u BiH: Sve potrebniji strani radnici

Podjeli

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-godišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje, piše Radio Slobodna Evropa.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Domaći poslodavci bi mogli zaposliti na desetine hiljada stranih radnika, jer radne snage već godinama nedostaje u mnogim industrijskim granama.

U tome ih sprječava sporost administracije, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca. Navode da je izdavanje radne dozvole strancima “neizvjestan proces, koji često traje i do godinu dana”.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika, na osnovu informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle skoro 4.000 radnika.

Nepal i BiH slični po prirodnim ljepotama i migraciji radnika
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskoj firmi “Omega Group”, kako bi sebi i osigurao osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za europske zemlje.

Dodaje da je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uvjetima rada i smještaja.

Uz plaću od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plaće često iznose samo par stotina američkih dolara.

– Nisam još išao kući. Planiramo sad da idemo u narednih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju – kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Niske kvote za zapošljavanje
– Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni – kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovu međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportista.

Smailbegović objašnjava da niske državne kvote još uvijek nisu problem, jer ih poslodavci ionako ne mogu dostići zbog sporih administrativnih procedura pri zapošljavanju stranih radnika.

– Kvote još nisu zapele, jer vam spore procedure onemogućavaju da uopće dostignete kvotu. Ali, kad se procedure slože i ubrzaju, onda će se kvote pojaviti kao problem – kaže Smailbegović.

Dodaje da je poslodavcima potrebno šest mjeseci do godinu dana da ishoduju radne dozvole stranim radnicima. Kaže da je proces neizvjestan, jer se u završnoj fazi dešava da BiH odbije izdati vize radnicima.

– Jutros sam imao jedan slučaj zbog kojeg sam bio u Uredu za poslove sa strancima BiH. Dvije naše firme zapošljavaju petnaest Pakistanaca i poslije osam mjeseci su sve procedure završene. I onda na kraju naša ambasada nije izdala vize. Zašto, ne znam – kaže Smailbegović.

Dodaje da je neophodna nostrifikacija diplome (priznavanje strane diplome), čak i za najobičnijeg pomoćnog radnika, poput sobarica u hotelu. Zatim se traži radna dozvola od zavoda za zapošljavanje, nakon čega ide provjere u Uredu za strance BiH. Na kraju se čeka poziv za vize.

– I kraju dođete u ambasadu i tu vas ili odbije ili čekate. Imao sam slučaj u jednoj firmi gdje je postupak izdavanja vize trajao šest mjeseci. Sve završeno i samo viza traje šest mjeseci – kaže on.

Napominje da je kvote, koje određuje Vijeća ministara BiH, nemoguće doseći uz ovakve procedure.

Liberalizacija uvoza radne snage i domaćeg tržišta rada
Poslodavci predlažu da država liberalizira uvoz radne snage. Smailbegović dodaje da je poslodavcima u interesu da nađu radnike koji žele da rade, pa bi, navode, država trebala ubrzati i pojednostaviti procedure.

Dodaje da je procjena Udruženja poslodavaca da trenutno tržištu rada u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, ali da bi te potrebe rasle ako bi se liberaliziralo. Objašnjava da trenutno poslodavci koji imaju priliku da šire poslovanje to ne rade.

– Ne razmišlja nitko o proširenju, jer zna da nema nema radne snage. A državna administracija tako koči razvoj – kaže on.

Nezaposlenost je u BiH smanjena za trećinu u posljednjih šest godina. Trenutno se na evidencijama dva zavoda za zapošljavanje u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH nalazi oko 336.000 nezaposlenih građana BiH.

Smailbegović ističe da poslodavci ne mogu naći radnu snagu na zavodima, jer veliki broj registriranih ne traže posao ali zadržavaju status nezaposlenih kako bi imali zdravstveno osiguranje, što im omogućavaju domaći propisi.

Prema Smailbegovićevim riječima, udruženje je sudjelovalo u izradi prijedloga izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kako bi se tim ljudima riješilo zdravstveno osiguranje na neki drugi način.

Dodaje da bi država morala omogućiti da i studenti i penzioneri, koji to žele, mogu legalno raditi. Trenutno zaposleni studenti automatski gube status redovnog studenta, dok poslodavci penzionerima koje eventualno zaposle moraju plaćati pune doprinose.

– Dakle, uz liberalizaciju uvoza radne snage moramo i lokalno tržište rada liberalizirati – kaže Smailbegović.

Objašnjava da najviše radne snage nedostaje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, te u industrijskoj proizvodnji. Europa je otvorila granice za zapošljavanje, pa su brojni bh. građani otišli ka Zapadu za boljim uvjetima i većim plaćama, poput Nepalaca koji dolaze u BiH.

– Samo Njemačkoj danas nedostaje oko milijun i po radnika. Tako da smo dio lanca tih radnih migracija koje su posljednjih godina općeprisutan trend, koji neće baš lako ni brzo stati. Nemoguće je to zaustaviti, ali se sigurno može smanjiti – kaže Smailbegović.

U RS ubrzavaju izdavanje dozvola
Saša Ačić, direktor Unije udruženja poslodavaca u entitetu Republika Srpska, kaže da procjenjuje da će u narednih pet godina samo poslodavcima iz ovog entiteta trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika.

U ovom entitetu, prema njegovim riječima, procedura izdavanja radnih dozvola stranim radnicima skraćena je na oko dva mjeseca, ali da će “to morati brže”.

Kaže da bi BiH trebala raditi, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, koje trenutno stranim državljanima izdaju 50.000 do 60.000 radnih dozvola godišnje.

– Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u BiH ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage – objašnjava Ačić.

Zavod za zapošljavanje FBiH je 2021. godine proveo istraživanje tržišta rada, anketirajući oko 1.290 firmi sa oko 75.000 radnika.

Anketa je pokazala da je više od polovine poslodavaca planiralo novo zapošljavanje, iskazujući potrebu za više od 6.300 radnika.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

PRVACI SVIJETA: U državnoj tvrtki radilo 5000 rođaka, krali dizel, na bolovanju su lani bili 176.000 dana

Ljetos uvedena stečajna uprava u javnom prijevozniku rumunjske prijestolnice tvrtki STB suočila se s dosad nezabilježenim razmjerima nepotizma i korupcije u Europskoj uniji...

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka uveo je “obiteljski ustav”: Ne želi da Violeta ikada bude prodana

Petar Ćorluka želi da Violeta ostane u obitelji i nakon što upravljanje preuzmu buduće generacije. U intervjuu za slovensko Delo, osnivač tvrtke iz...

Otklonjen kvar informatičkog sustava na granici Hrvatske i BiH, ali kolone su i dalje ogromne

 Bosanskohercegovački automoto klub izvještava da je otklonjen kvar na graničnim prelazima u Hrvatskoj.  -Formirale su se duge kolone putničkih vozila na izlazu iz...

Slični članci

TURNIR ‘HVIDR-a – MOSTAR 2026.’: Miljkovići uspjeli primiti manje od 10 golova

Dana 17.11.2026. godine odigrane su utakmice u kategoriji; Osnovne škole, Veterani i...

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu molitvom i svijećama odana počast žrtvama Vukovara i Škabrnje

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu u utorak navečer molitvom i paljenjem svijeća...

SINDIKATI: Bez značajnog povećanja najniže plaće slijedi nam novi egzodus radnika

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBIH) odbacio je prijedlog o usklađivanju...

Glavni odbor SDP BiH: Izvanredni kongres SDP BiH će se održati 6. prosinca

Danas je u Sarajevu održana 4. sjednica Glavnog odbora SDP-a BiH, na...

U potrazi za poslom iz Nepala u BiH: Sve potrebniji strani radnici

Podjeli

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-godišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje, piše Radio Slobodna Evropa.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Domaći poslodavci bi mogli zaposliti na desetine hiljada stranih radnika, jer radne snage već godinama nedostaje u mnogim industrijskim granama.

U tome ih sprječava sporost administracije, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca. Navode da je izdavanje radne dozvole strancima “neizvjestan proces, koji često traje i do godinu dana”.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika, na osnovu informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle skoro 4.000 radnika.

Nepal i BiH slični po prirodnim ljepotama i migraciji radnika
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskoj firmi “Omega Group”, kako bi sebi i osigurao osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za europske zemlje.

Dodaje da je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uvjetima rada i smještaja.

Uz plaću od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plaće često iznose samo par stotina američkih dolara.

– Nisam još išao kući. Planiramo sad da idemo u narednih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju – kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Niske kvote za zapošljavanje
– Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni – kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovu međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportista.

Smailbegović objašnjava da niske državne kvote još uvijek nisu problem, jer ih poslodavci ionako ne mogu dostići zbog sporih administrativnih procedura pri zapošljavanju stranih radnika.

– Kvote još nisu zapele, jer vam spore procedure onemogućavaju da uopće dostignete kvotu. Ali, kad se procedure slože i ubrzaju, onda će se kvote pojaviti kao problem – kaže Smailbegović.

Dodaje da je poslodavcima potrebno šest mjeseci do godinu dana da ishoduju radne dozvole stranim radnicima. Kaže da je proces neizvjestan, jer se u završnoj fazi dešava da BiH odbije izdati vize radnicima.

– Jutros sam imao jedan slučaj zbog kojeg sam bio u Uredu za poslove sa strancima BiH. Dvije naše firme zapošljavaju petnaest Pakistanaca i poslije osam mjeseci su sve procedure završene. I onda na kraju naša ambasada nije izdala vize. Zašto, ne znam – kaže Smailbegović.

Dodaje da je neophodna nostrifikacija diplome (priznavanje strane diplome), čak i za najobičnijeg pomoćnog radnika, poput sobarica u hotelu. Zatim se traži radna dozvola od zavoda za zapošljavanje, nakon čega ide provjere u Uredu za strance BiH. Na kraju se čeka poziv za vize.

– I kraju dođete u ambasadu i tu vas ili odbije ili čekate. Imao sam slučaj u jednoj firmi gdje je postupak izdavanja vize trajao šest mjeseci. Sve završeno i samo viza traje šest mjeseci – kaže on.

Napominje da je kvote, koje određuje Vijeća ministara BiH, nemoguće doseći uz ovakve procedure.

Liberalizacija uvoza radne snage i domaćeg tržišta rada
Poslodavci predlažu da država liberalizira uvoz radne snage. Smailbegović dodaje da je poslodavcima u interesu da nađu radnike koji žele da rade, pa bi, navode, država trebala ubrzati i pojednostaviti procedure.

Dodaje da je procjena Udruženja poslodavaca da trenutno tržištu rada u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, ali da bi te potrebe rasle ako bi se liberaliziralo. Objašnjava da trenutno poslodavci koji imaju priliku da šire poslovanje to ne rade.

– Ne razmišlja nitko o proširenju, jer zna da nema nema radne snage. A državna administracija tako koči razvoj – kaže on.

Nezaposlenost je u BiH smanjena za trećinu u posljednjih šest godina. Trenutno se na evidencijama dva zavoda za zapošljavanje u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH nalazi oko 336.000 nezaposlenih građana BiH.

Smailbegović ističe da poslodavci ne mogu naći radnu snagu na zavodima, jer veliki broj registriranih ne traže posao ali zadržavaju status nezaposlenih kako bi imali zdravstveno osiguranje, što im omogućavaju domaći propisi.

Prema Smailbegovićevim riječima, udruženje je sudjelovalo u izradi prijedloga izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kako bi se tim ljudima riješilo zdravstveno osiguranje na neki drugi način.

Dodaje da bi država morala omogućiti da i studenti i penzioneri, koji to žele, mogu legalno raditi. Trenutno zaposleni studenti automatski gube status redovnog studenta, dok poslodavci penzionerima koje eventualno zaposle moraju plaćati pune doprinose.

– Dakle, uz liberalizaciju uvoza radne snage moramo i lokalno tržište rada liberalizirati – kaže Smailbegović.

Objašnjava da najviše radne snage nedostaje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, te u industrijskoj proizvodnji. Europa je otvorila granice za zapošljavanje, pa su brojni bh. građani otišli ka Zapadu za boljim uvjetima i većim plaćama, poput Nepalaca koji dolaze u BiH.

– Samo Njemačkoj danas nedostaje oko milijun i po radnika. Tako da smo dio lanca tih radnih migracija koje su posljednjih godina općeprisutan trend, koji neće baš lako ni brzo stati. Nemoguće je to zaustaviti, ali se sigurno može smanjiti – kaže Smailbegović.

U RS ubrzavaju izdavanje dozvola
Saša Ačić, direktor Unije udruženja poslodavaca u entitetu Republika Srpska, kaže da procjenjuje da će u narednih pet godina samo poslodavcima iz ovog entiteta trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika.

U ovom entitetu, prema njegovim riječima, procedura izdavanja radnih dozvola stranim radnicima skraćena je na oko dva mjeseca, ali da će “to morati brže”.

Kaže da bi BiH trebala raditi, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, koje trenutno stranim državljanima izdaju 50.000 do 60.000 radnih dozvola godišnje.

– Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u BiH ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage – objašnjava Ačić.

Zavod za zapošljavanje FBiH je 2021. godine proveo istraživanje tržišta rada, anketirajući oko 1.290 firmi sa oko 75.000 radnika.

Anketa je pokazala da je više od polovine poslodavaca planiralo novo zapošljavanje, iskazujući potrebu za više od 6.300 radnika.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

PRVACI SVIJETA: U državnoj tvrtki radilo 5000 rođaka, krali dizel, na bolovanju su lani bili 176.000 dana

Ljetos uvedena stečajna uprava u javnom prijevozniku rumunjske prijestolnice tvrtki STB suočila se s dosad nezabilježenim razmjerima nepotizma i korupcije u Europskoj uniji...

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka uveo je “obiteljski ustav”: Ne želi da Violeta ikada bude prodana

Petar Ćorluka želi da Violeta ostane u obitelji i nakon što upravljanje preuzmu buduće generacije. U intervjuu za slovensko Delo, osnivač tvrtke iz...

Otklonjen kvar informatičkog sustava na granici Hrvatske i BiH, ali kolone su i dalje ogromne

 Bosanskohercegovački automoto klub izvještava da je otklonjen kvar na graničnim prelazima u Hrvatskoj.  -Formirale su se duge kolone putničkih vozila na izlazu iz...

Slični članci

TURNIR ‘HVIDR-a – MOSTAR 2026.’: Miljkovići uspjeli primiti manje od 10 golova

Dana 17.11.2026. godine odigrane su utakmice u kategoriji; Osnovne škole, Veterani i...

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu molitvom i svijećama odana počast žrtvama Vukovara i Škabrnje

U Livnu, Tomislavgradu i Kupresu u utorak navečer molitvom i paljenjem svijeća...

SINDIKATI: Bez značajnog povećanja najniže plaće slijedi nam novi egzodus radnika

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBIH) odbacio je prijedlog o usklađivanju...

Glavni odbor SDP BiH: Izvanredni kongres SDP BiH će se održati 6. prosinca

Danas je u Sarajevu održana 4. sjednica Glavnog odbora SDP-a BiH, na...