Rijetke su lokalne zajednice u BiH u kojima se (grado)načelnik mijenja nakon svakih izbora (četiri godine), a praksa je pokazala da uzastopno osvojeni mandati te ljude znaju pretvoriti u neprikosnovene “lokalne šerife”, koji se uz pomoć stranke/stranaka koje čine vlast, te lokalnih moćnika, pitaju za sve i svašta.
Jedan od primjera zbog kojeg su Nezavisne novine se pozabavile ovom temom dogodio se početkom ovog tjedna u općini Trnovo u FBiH, gdje su pripadnici SIPA, MUP-a SŽ, OSA BiH i Ureda za borbu protiv korupcije SŽ uhitili više osoba zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, te pranja novca, među kojima i načelnika ove općine Ibra Berila.
Ovo je navelo predstavnike stranke Narod i pravda da iznesu ideju da se zbog sumnji da su čelni ljudi lokalnih zajednica radili nezakonito i netransparentno mandati načelnika moraju ograničiti, i to na najviše dva uzastopna mandata.
“Uhićenje načelnika Trnova, kao i ranije hapšenje i podizanje optužnice protiv načelnika Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića, pokazuju da se mandati načelnika u BiH moraju ograničiti. Demokratski svijet uglavnom ograničava obavljanje određenih funkcija na dva uzastopna mandata, odnosno na osam ili deset godina”, naveli su iz NiP-a, podsjećajući da članovi Predsjedništva BiH mogu kandidirati najviše dva uzastopna puta na tu funkciju.
“Načelnička funkcija, shodno važećim propisima, ne poznaje ograničenje trajanja mandata te u pojedinim općinama isti načelnik funkciju obavlja više od 20 godina”, dodali su iz NiP-a, a mi ćemo se nadovezati činjenicom da će i na predstojećim lokalnim izborima biti kandidati koji žele ostati u fotelji treći, četvrti ili čak i peti uzastopni put.
“Neograničavanje mandata načelnicima uglavnom se pokazalo kao anomalija koja pogoduje rađanju lokalnih moćnika i šerifa. Iskustvo iz Starog Grada i Trnova pokazuje kako ti lokalni šerifi nakon određenog vremena provedenog na načelničkoj poziciji izgube bilo kakav dodir s građanima i njihovim problemima. Istovremeno, javnu imovinu koja pripada svim građanima na različite načine privatiziraju i zloupotrebljavaju”, tvrde iz ove stranke, te napominju da će se zalagati da dođe do izmjene Izbornog zakona BiH kojim će se ovo riješiti.
Ali, ono što ćemo mi napomenuti jest da “šerifovanje” starosjedilaca u lošem smislu ne vrijedi za sve općine/gradove u BiH, jer ukoliko su tijekom svojih mandata uradili nešto dobro za tu sredinu, građani su to znali nagraditi.
Upravo zato, novinar Elvir Padalović smatra da je teško izvoditi bilo kakve zaključke na osnovu dva ili tri loša primjera, te sumnja da je namjera NiP-a isključivo u predizborne svrhe.
“Ali, u svakom slučaju podržavam sve što bi trebalo voditi prema smanjenju razine korupcije u zemlji, jer smo zaglibili poprilično”, ističe Padalović, koji pojašnjavajući kako smo to u ovom slučaju “zaglibili”, za “Nezavisne novine” dodaje:
“Postoji i teza da što su više godina na funkciji, manja je vjerojatnost da će biti podložni korupciji, međutim kod nas je to upitno.”
Da je točna činjenica da izborni i politički sustav u BiH pogoduje pojavi “lokalnih šerifa”, suglasan je i Danijel Vidović, politolog. Međutim, ukoliko bi uopće došlo do realizacije ove ideje, on ističe da ograničavanje mandata ne bi trebalo odnositi samo na čelne ljude lokalnih zajednica, kako to najavljuje Narod i pravda.
“Ne bi li to s druge strane dovelo do diskriminacije i narušavanja temeljnog demokratskog postulata: birati i biti biran? Pitanje je svakako vrijedno pozornosti i sveobuhvatne analize, ali ne samo za lokalnu razinu vlasti, nego za sve razine vlasti u BiH. Također ovo je razlog više da se u BiH pristupi ozbiljnoj i cjelovitoj reformi izbornog zakonodavstva kojom bi se, umjesto parcijalnim i ad hoc rješenjima, sustavno i na demokratski način zaključila sva otvorena pitanja koja već dugo opterećuju politički život u BiH. U kontekstu izbornog zakona, tu prije svega mislim na obvezu da se provedu presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH vezano za Izborni zakon”, naglasio je Vidović za “Nezavisne novine”.
To što pojedini načelnici u BiH godinama ostaju na vlasti, iz “Transparency Internationala” u BiH gledaju dvojako. S jedne strane kažu da ti načelnici svakako imaju podršku građana. Ali, s druge strane, ističu da je većina primjera te dugogodišnje vladavine vezana za to da je općinska blagajna puna i da lokalna zajednica ima značajne vlastite prihode, a to će, kako kažu, rijetko tko propustiti.
“Taj fenomen je rezultat sustava izgradnje klijentelističke mreže u kojem se resursi, usluge ili povlastice distribuiraju od strane tih načelnika prema određenim pojedincima ili grupama u zamjenu za političku podršku ili lojalnost. Tako funkcionira sve, od podjele natječaja podobnim tvrtkama, do podjele potpora podobnim udrugama i štimanja urbanističkih planova podobnim investitorima. To mnogima daje značajnu prednost na izborima u odnosu na konkurenciju, a i tamo gdje dođe do promjene vlasti taj sustav i mrežu je teško demontirati”, kaže za “Nezavisne novine” Srđan Traljić.
Resursi kojima raspolažu, navodi Traljić, najčešće se koriste u razdoblju izborne kampanje, kako bi se dobila podrška birača za novi mandat. A izborna kampanja je pred vratima.
