Hrvatska je ove godine najveći kupac električne energije koju proizvodi BiH, koja zbog malih kapaciteta svoje industrije raspolaže značajnim viškom tog strateški važnog energenta, proistječe iz podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom prvih šest mjeseci.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), tijekom prvih pola godine iz BiH je izvezena električna energija u vrijednosti nešto većoj od 671 milijun konvertibilnih maraka odnosno oko 343 milijuna eura.

Najveći dio te struje u iznosu nešto većem od 202 milijuna KM odnosno 103 milijuna eura kupila je Hrvatska.

Drugi najveći kupac bila je Srbija koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od oko 88 milijuna eura, a treća na popisu kupaca je Švicarska koja je iz BiH uvezla struje u vrijednosti od 58 milijuna eura.

Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od BiH u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom razdoblju ove godine i iznosila je 107 milijuna eura, ali je tada prva na popisu kupaca bila Srbija koja je iz BiH uvezla struju u vrijednosti od 157 milijuna eura.

Ekonomisti su suglasni kako je jasno da će BiH i ubuduće imati kapaciteta za izvoz struje jer je ta zemlja tijekom rata i nakon njega ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači, a kapaciteti energetskih postrojenja su istodobno povećani gradnjom novih elektrana.

Izvoz je pritom prioritet za tri postojeće elektroprivrede koliko ih ima u BiH jer one na taj način kompenziraju gubitke koje imaju plasirajući jeftino struju na domaćem tržištu.

“Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, kazao je banjolučkim “Nezavisnim novinama” ekonomist Srđan Raković. 

On istodobno upozorava kako je temeljni problem proizvodnje struje u BiH koji cjenovno može utjecati i na vanjske kupce to što se najveći dio električne energije dobiva iz termoelektrana, a one su pak na udaru sve oštrijeg režima oporezivanja iz Europske unije čiji je cilj smanjiti emisije štetnih tvari.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smara da je problem još složeniji jer elektrane temeljene na obnovljivim izvorima teško mogu zamijeniti termoelektrane, a većina njih davno je izgrađena i temeljena na zastarjelim tehnologijama.

Smatra da bez barem jedne nove termoelektrane na ugljen ili plin u takvim okolnostima BiH ubrzo može ostati bez sadašnjih viškova električne energije pa će se i sama morati orijentirati na uvoz.

Hrvatska je ove godine najveći kupac električne energije koju proizvodi BiH, koja zbog malih kapaciteta svoje industrije raspolaže značajnim viškom tog strateški važnog energenta, proistječe iz podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom prvih šest mjeseci.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), tijekom prvih pola godine iz BiH je izvezena električna energija u vrijednosti nešto većoj od 671 milijun konvertibilnih maraka odnosno oko 343 milijuna eura.

Najveći dio te struje u iznosu nešto većem od 202 milijuna KM odnosno 103 milijuna eura kupila je Hrvatska.

Drugi najveći kupac bila je Srbija koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od oko 88 milijuna eura, a treća na popisu kupaca je Švicarska koja je iz BiH uvezla struje u vrijednosti od 58 milijuna eura.

Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od BiH u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom razdoblju ove godine i iznosila je 107 milijuna eura, ali je tada prva na popisu kupaca bila Srbija koja je iz BiH uvezla struju u vrijednosti od 157 milijuna eura.

Ekonomisti su suglasni kako je jasno da će BiH i ubuduće imati kapaciteta za izvoz struje jer je ta zemlja tijekom rata i nakon njega ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači, a kapaciteti energetskih postrojenja su istodobno povećani gradnjom novih elektrana.

Izvoz je pritom prioritet za tri postojeće elektroprivrede koliko ih ima u BiH jer one na taj način kompenziraju gubitke koje imaju plasirajući jeftino struju na domaćem tržištu.

“Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, kazao je banjolučkim “Nezavisnim novinama” ekonomist Srđan Raković. 

On istodobno upozorava kako je temeljni problem proizvodnje struje u BiH koji cjenovno može utjecati i na vanjske kupce to što se najveći dio električne energije dobiva iz termoelektrana, a one su pak na udaru sve oštrijeg režima oporezivanja iz Europske unije čiji je cilj smanjiti emisije štetnih tvari.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smara da je problem još složeniji jer elektrane temeljene na obnovljivim izvorima teško mogu zamijeniti termoelektrane, a većina njih davno je izgrađena i temeljena na zastarjelim tehnologijama.

Smatra da bez barem jedne nove termoelektrane na ugljen ili plin u takvim okolnostima BiH ubrzo može ostati bez sadašnjih viškova električne energije pa će se i sama morati orijentirati na uvoz.