Profesor ustavnog prava i pravni stručnjak Nurko Pobrić tvrdi da u suštini nema ništa sporno u imenovanju Marina Vukoje za suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te da su sadašnji i bivši suci na neki način bili bliski političkoj stranci.

Također je komentirao prigovore opozicijskih stranaka koje su izjavile da nisu mogle birati tokom sjednice jer je bio samo jedan kandidat.

Bilo bi isto da je hipotetski bio prijavljen samo jedan kandidat koji ispunjava kriterije, jer nijedan propis ne specificira koliko kandidata mora biti. To je stvar tumačenja riječi “birati”, a za mene to znači glasati ili ne glasati za nekog kandidata – rekao je Pobrić za Fenu.

Ako dođe do spora pred Ustavnim sudom, dodao je, suci će tumačiti značenje te riječi, ali smatra da u suštini nema ništa sporno.

U slučaju da su bila predložena dva kandidata, navodi Pobrić, Vukoje bi opet bio izabran za suca Ustavnog suda.

To je način na koji se to radi. Vladajuće stranke unaprijed se dogovore o tome tko će biti izabran za suca, i tako su izabrani i Mato Tadić i Mirsad Ćeman, koji su bili bliski HDZ-u i SDA-u, iako se to zaboravlja – naglasio je. Da bi bili izabrani, pojašnjava Pobrić, kandidati za suce Ustavnog suda BiH moraju ispunjavati uvjete propisane Ustavom, da se radi o istaknutim pravnicima visokog moralnog ugleda i da imaju pravo glasa.

Osim ovih širokih i neprecizno postavljenih uvjeta, Ustav ne zahtijeva ispunjenje drugih, konkretnih ili precizno definiranih uvjeta, kao što to čine ustavi ili zakoni mnogih zemalja, poput toga da suci moraju imati određenu dob, određeni broj godina profesionalnog iskustva ili određena osobna svojstva – rekao je.

Pobrić je naglasio da postupak izbora sudaca Ustavnog suda nije reguliran nikakvim općim aktom, što takav postupak čini netransparentnim i otvorenim za arbitrarnost i volunterizam zbog nedostatka objektivnih pravila i principa.

Zbog navedenih normativnih nedostataka o uvjetima i postupku izbora sudaca Ustavnog suda, ostavlja se dosta prostora za neprimjeren utjecaj politike na sam proces, što je bio i jest slučaj kod izbora svih sudaca Ustavnog suda BiH, s tim što je posljednji slučaj Marina Vukoje izazvao prilično neobjašnjivo izražene i žestoke rasprave u političkim strankama, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i javnosti uopće, iako se, u osnovi, ne razlikuje od prethodnih izbora sudaca za Ustavni sud – zaključio je Pobrić.

Profesor ustavnog prava i pravni stručnjak Nurko Pobrić tvrdi da u suštini nema ništa sporno u imenovanju Marina Vukoje za suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te da su sadašnji i bivši suci na neki način bili bliski političkoj stranci.

Također je komentirao prigovore opozicijskih stranaka koje su izjavile da nisu mogle birati tokom sjednice jer je bio samo jedan kandidat.

Bilo bi isto da je hipotetski bio prijavljen samo jedan kandidat koji ispunjava kriterije, jer nijedan propis ne specificira koliko kandidata mora biti. To je stvar tumačenja riječi “birati”, a za mene to znači glasati ili ne glasati za nekog kandidata – rekao je Pobrić za Fenu.

Ako dođe do spora pred Ustavnim sudom, dodao je, suci će tumačiti značenje te riječi, ali smatra da u suštini nema ništa sporno.

U slučaju da su bila predložena dva kandidata, navodi Pobrić, Vukoje bi opet bio izabran za suca Ustavnog suda.

To je način na koji se to radi. Vladajuće stranke unaprijed se dogovore o tome tko će biti izabran za suca, i tako su izabrani i Mato Tadić i Mirsad Ćeman, koji su bili bliski HDZ-u i SDA-u, iako se to zaboravlja – naglasio je. Da bi bili izabrani, pojašnjava Pobrić, kandidati za suce Ustavnog suda BiH moraju ispunjavati uvjete propisane Ustavom, da se radi o istaknutim pravnicima visokog moralnog ugleda i da imaju pravo glasa.

Osim ovih širokih i neprecizno postavljenih uvjeta, Ustav ne zahtijeva ispunjenje drugih, konkretnih ili precizno definiranih uvjeta, kao što to čine ustavi ili zakoni mnogih zemalja, poput toga da suci moraju imati određenu dob, određeni broj godina profesionalnog iskustva ili određena osobna svojstva – rekao je.

Pobrić je naglasio da postupak izbora sudaca Ustavnog suda nije reguliran nikakvim općim aktom, što takav postupak čini netransparentnim i otvorenim za arbitrarnost i volunterizam zbog nedostatka objektivnih pravila i principa.

Zbog navedenih normativnih nedostataka o uvjetima i postupku izbora sudaca Ustavnog suda, ostavlja se dosta prostora za neprimjeren utjecaj politike na sam proces, što je bio i jest slučaj kod izbora svih sudaca Ustavnog suda BiH, s tim što je posljednji slučaj Marina Vukoje izazvao prilično neobjašnjivo izražene i žestoke rasprave u političkim strankama, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i javnosti uopće, iako se, u osnovi, ne razlikuje od prethodnih izbora sudaca za Ustavni sud – zaključio je Pobrić.