Osobe ovisne o kockanju, koje vide da bi se njihov problem mogao razviti ili je već uzeo maha, od subote se mogu upisati u Registar isključenih igrača, novi sustav za prevenciju ovisnosti o kockanju, i time se isključiti iz svih fizičkih i online kladionica i kasina te tako spriječiti moguću katastrofu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) implementirao je Registar isključenih igrača koji je dosad omogućavao isključenje samo za pojedinačne priređivače igara na sreću. Novi sustav, koji je u punoj funkciji od 1. studenoga, omogućuje centralizirano isključenje koje vrijedi za isključenje kod svih priređivača igara na sreću.
“Svrha Registra je zaštititi građane koji su u riziku od razvijanja ovisnosti o kockanju ili se već s njom bore. Sustav povezuje sve relevantne sudionike kako bi se osobama koje to same zatraže ograničio pristup igrama na sreću”, kaže voditeljica Registra isključenih igrača pri HZJZ-u Mia Mardešić.
Dodaje da su svi priređivači igara na sreću obvezni provjeriti identitet svakog igrača i njegov status u Registru prije nego što mu dopuste sudjelovanje u igri.
Zahtjev za isključenje može se podnijeti samostalno ili uz pomoć ovlaštenih institucija poput Hrvatskog zavoda za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, organizacija koje se bave zaštitom obitelji i liječenjem ovisnosti te samih priređivača igara na sreću.
“U svakom je slučaju potrebna suglasnost osobe, osim ako isključenje nije određeno sudskom odlukom”, kaže Mardešić.
Dodaje da je posebna pažnja posvećena zaštiti osobnih podataka pri čemu priređivači igara nemaju uvid u identitet osoba koje su se isključile, već putem Registra mogu samo provjeriti podatak (da/ne) o mogućnosti sudjelovanja pojedinca u igrama na sreću.
“Time se jamči visoka razina privatnosti i povjerljivosti podataka”, kaže i dodaje da evidentiranje osoba u Registru nema negativne posljedice na ostvarivanje drugih prava, uključujući mogućnosti zapošljavanja ili pristup javnim uslugama.
Isključenje je moguće postaviti u trajanju od tri ili šest mjeseci, ili godine dana, do tri i pet godina te trajno.
“Opoziv isključenja moguće je podnijeti po isteku tri mjeseca od dana predaje zahtjeva za isključenjem, bez obzira na razdoblje za koje je isključenje traženo”, kaže Mardešić.
Dodaje da iskustva europskih zemalja pokazuju da registri imaju pozitivan učinak, osobito kada su tehnički dobro integrirani i kada obuhvaćaju sve oblike kockanja – online i u fizičkim prostorima.
“Budući da se ovisnost o kockanju prepoznaje kao bolest, jedan od ključnih preduvjeta za uspješno liječenje jest uklanjanje izvora ovisnosti, odnosno onemogućavanje pristupa igrama na sreću”, navodi Mardešić.
Osim pojedincima, sustav koristi i stručnjacima u zdravstvu i socijalnoj skrbi koji kroz upis i nadzor dobivaju dodatni alat za praćenje i podršku osobama u tretmanu.
“Dugoročno, to značajno povećava šanse za stabilizaciju, oporavak i održavanje apstinencije”, zaključuje Mardešić.
Prema istraživanju iz 2023. o zlouporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji RH koje HZJZ provodi svake četiri godine,
Igranje igara na sreću prisutno je kod značajnog dijela odraslih u Hrvatskoj, najviše u dobi od 35 do 44 godine, a manje među mladima od 15 do 24 godine.
Češće kockaju muškarci nego žene.
Najčešće igre su Eurojackpot, loto, kladionice i lutrija/srećke.
Problematično kockanje s ozbiljnim negativnim posljedicama javlja se kod 1,7 posto odraslih, što znači da ozbiljan problem s kockom ima oko 47.000 stanovnika Hrvatske.
Umjeren problem ima 3,1 posto, a nizak stupanj problema 2,7 posto odrasle populacije u Hrvatskoj.
“Trend sudjelovanja u igrama na sreću u Hrvatskoj je zasad stabilan, što znači da se ovisnost o kockanju održava na sličnim razinama kroz vrijeme, ali još uvijek predstavlja relevantan javnozdravstveni izazov”, kaže Mardešić.
Pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, psihijatar Ante Bagarić, kaže da ovisnost o kocki ima isti mehanizam kao i bilo koja druga ovisnost.
Počinje eksperimentiranjem i euforijom, dolazi do osjećaja zadovoljenja, ali s vremenom kocka više ne služi za euforiju nego da se pobijedi razvijena žudnja koja je za ovisnike nesavladiva i vodi do gubitka kontrole.
“Ta žudnja ima fiziološke i mentalne komponente, zbog čega nije dovoljno ovisnosti, u ovom slučaju kocki, ‘reći ne‘”, kaže i ističe kako je važno razumjeti ovisnike.
Primjećuje da posljednjih godina u Vrapče dolaze sve teži pacijenti.
“U početku su to bili ovisnici koji su imali gubitke od tisuću do 10 tisuća eura, a danas su to katastrofalne priče. To su ljudi koji su izgubili kuće i u milijunskim su dugovima. Ovisnost o kocki može razoriti ne samo čovjeka i njegovu strukturu, nego i cijelu obitelj te dovesti do katastrofalnih posljedica”, objasnio je Bagarić.
Kaže da liječenje daje rezultate, ali da samo manji broj pacijenata ustraje u apstinenciji od kocke nakon prvog liječenja. Ističe da neki trebaju doći na liječenje dva, tri puta, a drugi i 17 puta te da je zato važno da u društvu postoji stav “ako nisi sad uspio, daj si još jednu priliku”.
Bagarić kaže da uspjeh liječenja ovisi o više faktora, među kojima su unutarnja zrelost pacijenta, koliko je ovisnost ‘pojela‘ osobnost, kakva je podrška obitelji, kako se razumiju pacijent i terapeut.
“Gledano statistički, jedna trećina se izliječi, jedna trećina i dalje kocka, dok jedna trećina pravi recidive, a između njih živi kvalitetnim životom”, kaže.
Bagarić pozdravlja uvođenje centraliziranog Registra isključenih igrača te ističe da će mnogi ovisnici, dok se osjećaju dobro, iskoristiti mogućnost isključenja, a kada se kasnije javi žudnja, više neće moći kockati. Smatra da je Registar važan korak u pomoći osobama koje se bore s ovom bolešću.
