Prošlo je gotovo cijelo desetljeće od kada je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izgovorila frazu “Uspjet ćemo” – odnosilo se to na masovni prihvat izbjeglica iz trećih zemalja koji su bez policijske kontrole ulazili u Njemačku, ali i ostale zemlje EU-a.
Godine 2015. i 2016.godine, azil u Njemačkoj zatražilo je milijun ljudi. Je li Angela Merkel tom odlukom zauvijek promijenila, ne samo Njemačku, već cijelu Europu?
-Nastala je snažna polarizacija. Brojne desne populističke stranke rasle su na tom valu. Možda i najzanimljivija poruka svega je da brojka sama ne mijenja tržište rada. Ideja je bila da će useljenici ili migranti, kojih je tada došlo 1,3 milijuna, smatra se da je brojka i veća, popuniti praznine na njemačkom tržištu rada. Ispostavilo se da većina ne radi, da im vrijednost obrazovanja nije izražena kao kod njemačke populacije i da samim tim nisu riješili zapravo nedostatke na tržištu rada, što je bio prikriveni motiv iza humanitarnog pitanja, rekao je za HRT-ov “Studio 4” Tado Jurić, demograf.
-Pomalo je smiješno što su vladajuće stranke puno toga što su predbacivale AfD-u danas preuzele kao svoje politike. Pritisak javnosti je postao toliko snažan da se te teme ne mogu marginalizirati. Pokazalo se da postoji jaz između ideje humanitarnog čina i negativnih strana migracija, koje su gurnute u stranu, rekao je Jurić.
Jurić je kazao kako je Njemačka lutala 40 godina i ponovno je nezadovoljna jer politike integracije ne obećavaju ono što se nadalo da će osigurati.
-Teza da nema tko raditi, da moramo uvesti radnike, nije točna. Mi možemo aktivirati 400 tisuća ljudi, ali se mora razgovarati o uvjetima rada, a ne ići samo poslodavcima na ruku, rekao je Jurić.
Naglasio je kako je getoizacija posljedica nepostojanja integracije politike.
