Parlamentarni izbori u Srbiji, održani krajem listopada 2026., donijeli su promjenu vlasti nakon 14 godina vladavine Aleksandra Vučića iz Srpske napredne stranke (SNS). Studentska lista – Studenti pobjeđuju osvojila je više od 2,3 milijuna glasova i osigurala uvjerljivu većinu u državnom parlamentu.
Predstavnici Studentske liste navode da će među prioritetima rada nove vlade u prvih 100 dana biti utvrđivanje porijekla i oduzimanje nezakonito stečene imovine političara i njihovih financijera. Pravni okviri već postoje, a nova vlada obećava da će ih provesti.
Radomir Saičić, jedan od predstavnika Studentske liste, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) da će sva nezakonito stečena imovina biti oduzeta, bez obzira radi li se o domaćim ili stranim političarima.
Ako ispune svoje najave, to bi značilo da će bosanskohercegovački političari i dužnosnici, vlasnici nekretnina u Srbiji, morati dokazati porijeklo te imovine.
Novinari CIN-a godinama prikupljaju podatke o nekretninama političara i objavljuju ih u bazi podataka “Imovina političara”. Istraživanje je pokazalo da nekretnine u Srbiji uglavnom posjeduju političari iz Republike Srpske (RS). Oni i članovi njihove uže obitelji kupovali su stanove i kuće uglavnom u Beogradu i Novom Sadu.
Još 2009. godine novinari su otkrili da je Milorad Dodik, tadašnji premijer RS-a, kupio vilu u elitnom dijelu Beograda za 850.000 eura. Dodik je uplatio novac i registrirao se kao vlasnik luksuzne nekretnine, a samo osam mjeseci kasnije podigao je kredit za njezinu kupnju.
Tužiteljstvo BiH pokrenulo je istragu još 2015. godine, ali, kako su objavili u proljeće 2026., nije bilo većeg napretka u istrazi. Tvrde da srbijanske državne vlasti godinama ignoriraju zahtjeve za dostavu ključnih dokumenata.
Kao i u Srbiji, isti zakonski propisi o istrazi porijekla imovine i njezinom oduzimanju ako je stečena kaznenim djelima postoje i u RS-u, a dijelom i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, u praksi se gotovo nikad ne primjenjuju.
„Mi sada očekujemo, jesmo li naivni, jesmo li neupućeni, ne znamo li da će ova promjena vlasti u Srbiji riješiti korupciju, klijentelizam, zlouporabu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a), a oni ovdje formiraju vlast. To smo potvrdili na izborima – isti ljudi koji su na vlasti posljednjih 20 godina“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Studentska lista kroz svoj program najavljuje uvođenje vladavine prava, posebno naglašavajući iskorjenjivanje korupcije. Tvrde da će to, između ostalog, postići oslobađanjem pravosuđa, lustracijom javnih dužnosnika i ispitivanjem porijekla imovine. Oduzimanjem nezakonito stečenog bogatstva, proračun će generirati stotine milijuna eura, za koje tvrde da će se koristiti za javna ulaganja.
Zakonski okviri postoje, a program predviđa jačanje i osoblje Porezne uprave, ključne institucije u primjeni Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnog poreza Republike Srbije.
Zakon o oduzimanju imovine proizašle iz kaznenog djela još je jedan pravni propis koji dovodi u pitanje zakonitost stečene imovine u Srbiji. Daje posebne ovlasti javnim tužiteljima koji, u suradnji s drugim državnim tijelima, mogu privremeno ili trajno oduzeti nezakonito stečenu imovinu.
Iako ovi zakoni u Srbiji postoje godinama, njihova provedba je “nikakva”, kaže Sarah El Sarag, odvjetnica i predstavnica Studentske liste. Ističe da će, osim fizičkih osoba, ispitivati i porijeklo imovine tvrtki povezanih s njima.
“Javnost je upoznata s činjenicom da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo, te stoga ovdje mogu poslovati i biti naši državljani, a podvrgnuti će se ispitivanju njihove imovine, kao i javni dužnosnici ovdje i privatne tvrtke koje su poslovale, bilo da se radi o natječajima ili o onome što je u pitanju, i na temelju toga, naravno, ako postoji kazneno djelo, bit će procesuirani”, kaže El Sarag.
Dodaje da će u ovom procesu ključna suradnja između poreznih uprava. „Ako su vam prihodi 2000 eura, gdje ćete nabaviti stan, na primjer, u Beogradu na vodi za pola milijuna eura?“
Istragu o podrijetlu imovine porezna uprava može pokrenuti po službenoj dužnosti ako utvrdi nesklad između imovine i prihoda, po obavijesti drugog tijela kao i na inicijativu fizičke ili pravne osobe.
Oba ova zakona postoje i u RS-u, dok je u Federaciji BiH donesen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom. Međutim, još nema učinaka primjene tih zakona.
Politički analitičar Topić kaže da je to rezultat zatočenog pravosuđa koje godinama kontroliraju vladajuće političke strukture.
„Bojim se da je ovaj dio imovine koji postoji u Srbiji samo vrh ledenog brijega. Mislim da naši dužnosnici imaju puno imovine u zemljama Europske unije – nešto u nekretninama, nešto u novcu.“
Za sada bi se situacija mogla promijeniti samo u Srbiji. U prvim danima nakon listopadskih izbora uhićeni su visokopozicionirani dužnosnici i kontroliran je rad pravosuđa. Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naredila je kontrolu svih tužiteljstava u zemlji, uključujući i Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine obratilo se 2016. godine ovoj instituciji sa zahtjevom da ispita svjedoka i, putem međunarodne pravne pomoći, dostavi dokumentaciju vezanu uz istragu o kupnji vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i sadašnjeg predsjednika Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ranije je Ured javnog tužitelja za organizirani kriminal odgovorio novinarima CIN-a da imaju poteškoća u pronalaženju svjedoka, da su tražili pomoć od Ministarstva pravosuđa i da je nisu dobili, zbog čega su uspjeli pronaći osobu i intervjuirati je tek 2022. godine.
Zapisnici s ročišta i tražena dokumentacija proslijeđeni su Ministarstvu pravosuđa Srbije, koje je od tada ignoriralo zahtjeve za njihovu dostavu, navelo je Tužiteljstvo BiH.
Novinari CIN-a još su 2009. godine pisali da je Dodik kupio vilu od 342 četvorna metra na Dedinju, elitnom naselju u Beogradu. Da bi se 2007. godine registrirao kao vlasnik luksuzne trokatnice, morao je platiti kupoprodajnu cijenu od 850.000 eura. Novinari su tada otkrili da je kredit za kupnju vile dobio tek osam mjeseci kasnije.
U ožujku 2022. godine, u Tužiteljstvu BiH, Dodik je dao izjavu u vezi s kupnjom ove nekretnine. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine odgovorilo je novinarima da je slučaj otvoren, ignorirajući pitanja hoće li nakon promjene vlasti u Srbiji izdati nove zahtjeve za dostavu podataka.
Goran Bubić, odvjetnik Milorada Dodika, tvrdi da je kupnja vile bila legalna. Iako je u početku odbijao razgovarati jer je slučaj pod istragom, Bubić je naknadno nazvao novinara i rekao da provedena financijska vještačenja opovrgavaju teoriju o pranju novca. Tvrdi da je njegov klijent 2007. godine uzeo kredit za zgradu koju “još nije kupio” zbog čega, kaže, “nisu postojali uvjeti za izdavanje hipoteke”. Dodaje da je prethodni zatvorio kreditom iz 2008. godine te da je slučaj potpuno razjašnjen jer nema kaznenog djela.
Bubić kaže da je priča o nedostavi dokumentacije iz Srbije samo izgovor: “Nitko neće okrenuti leđa da zaustavi istragu koja je trebala biti prekinuta davno.”
Dodik je godinama podržavao politiku Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) na vlasti od 2012. godine. Javno je podržao Vučića tijekom dvogodišnjeg vala građanskih prosvjeda, koji su započeli krajem 2024. godine. Opće nezadovoljstvo građana Srbije uslijedilo je nakon pada betonske nadstrešnice na obnovljenoj zgradi željezničkog kolodvora u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.
Prosvjedi su doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora, zakazanih za 25. listopada 2026. U izbornoj noći Milorad Dodik stao je uz Aleksandra Vučića kada je proglasio poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine.
Danima nakon izbora, Dodik je predstavnicima Studentske liste, koja je pobijedila na izborima, rekao da se nada dobroj suradnji.
Nova vlada u Srbiji mogla bi biti zainteresirana i za nekretnine koje bivši ministar državne sigurnosti i predsjednik DNS-a Nenad Nešić ima u ovoj zemlji.
Nešić je, prilikom preuzimanja dužnosti državnog ministra 2023. godine, prešutio činjenicu da su on i supruga suvlasnici stana od 98 četvornih metara i kuće od 176 četvornih metara u Novom Sadu. Novinarima CIN-a je tada rekao da nije znao da se imovina supružnika mora popisati, opravdavajući se da mu je to rečeno u Vijeću ministara, odbijajući dalje raspravljati o toj temi.
Nekoliko dana kasnije, gostujući na N1 televiziji, Nešić je objasnio kako je stekao nekretnine.
“Plaćeno bez kredita, kupljeno redovito, kupljeno od prihoda. Imam plaću. Sve sam redovito plaćao preko banke u kojoj primam plaću.”
U sljedećim godinama nastavio je trgovati nekretninama u Novom Sadu. Kuća više nije u vlasništvu supružnika, a Nešić je postao vlasnik još dvije nekretnine. Prema katastarskim podacima, trenutno u ovom gradu ima dva stana i garažu.
Nešić i članovi njegove obitelji imaju vrijedne nekretnine i u Crnoj Gori. Državno tužiteljstvo te zemlje stavilo je ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu pod mjeru zabrane raspolaganja.
Tužiteljstvo BiH već šestu godinu vodi slučaj protiv Nešića. Sumnja se da je dok je bio direktor Javnog poduzeća “Autoceste Republike Srpske” počinio kaznena djela pranja novca, primanja mita i zlouporabe položaja te da je ostvario financijsku korist od oko milijun maraka.
Njegov ministarski mandat prestao je početkom 2025. godine, nedugo nakon što je završio u pritvoru gdje je proveo oko šest mjeseci. U svibnju te godine pušten je na slobodu, plativši jamčevinu od 1,37 milijuna maraka. Za to je založio jednu od nekretnina.
Nešić se nije odazvao pozivu novinara.
