Na današnji dan dogovoren Daytonski mirovni sporazum

Podjeli

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, dogovoren je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je potpisan 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici – potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su – Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. ‘Shuttle diplomacije’, koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su – suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo ‘kamen spoticanja’, predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno evroatlantske integracije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Mnogi vozači u BiH misle da je ovo na staklima legalno, ali na granici s Hrvatskom…

Vozači koji na automobilu imaju naknadno postavljene zatamnjene folije često vjeruju da na granici mogu imati problem samo ako nemaju ispravne putne isprave....

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Slični članci

Potpisan sporazum Hrvatske i BiH o suradnji u hitnoj medicini

Danas je u Zagrebu potpisan Sporazum o suradnji u području hitne medicine...

Čović se sastao s hrvatskim šefom diplomacije: Nastavak suradnje i redovitog političkog dijaloga

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović održao...

Vlada Županije Zapadnohercegovačke usvojila niz novih uredbi i odluka o plaćama, nagradama i zdravstvenim uslugama

U srijedu 22. srpnja 2026. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Predraga Čovića, u...

Širokobriježani angažirali dva stopera, stiglo ukupno 13 novih nogometaša

NK Široki Brijeg jedan je od najaktivnijih klubova u WWin ligi BiH...

Na današnji dan dogovoren Daytonski mirovni sporazum

Podjeli

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, dogovoren je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je potpisan 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici – potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su – Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. ‘Shuttle diplomacije’, koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su – suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo ‘kamen spoticanja’, predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno evroatlantske integracije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Veliko slavlje u Mostaru: Ante i Marica Cvitković u Ilićima proslavili 60 godina braka

U crkvi sv. Franje u Ilićima, 16. srpnja 2026. godine, proslavljen je veliki i rijedak jubilej. Kako je u svom govoru istaknuo fra...

Mnogi vozači u BiH misle da je ovo na staklima legalno, ali na granici s Hrvatskom…

Vozači koji na automobilu imaju naknadno postavljene zatamnjene folije često vjeruju da na granici mogu imati problem samo ako nemaju ispravne putne isprave....

Građani u šoku zbog cijena ogrjeva: „Prošle godine pelet plaćao 350 KM, a danas košta preko 700 maraka“

Prema navodima Agencije za statistiku BiH, grijanje tijekom zime koja je pred nama moglo bi nas skuplje koštati. Cijene su od svibnja u...

Održana početna konferencija projekta AgroSolarNet

U četvrtak, 16. srpnja 2026. godine, u prostorijama Agrotehnološkog centra u Cerni održana je početna konferencija projekta AgroSolarNet – Cross-border pilot agrosolar network...

Slični članci

Potpisan sporazum Hrvatske i BiH o suradnji u hitnoj medicini

Danas je u Zagrebu potpisan Sporazum o suradnji u području hitne medicine...

Čović se sastao s hrvatskim šefom diplomacije: Nastavak suradnje i redovitog političkog dijaloga

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović održao...

Vlada Županije Zapadnohercegovačke usvojila niz novih uredbi i odluka o plaćama, nagradama i zdravstvenim uslugama

U srijedu 22. srpnja 2026. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Predraga Čovića, u...

Širokobriježani angažirali dva stopera, stiglo ukupno 13 novih nogometaša

NK Široki Brijeg jedan je od najaktivnijih klubova u WWin ligi BiH...