Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) usvojio je danas izvješće o novom zajedničkom pristupu budućnosti euro-mediteranskih odnosa i Paktu za Mediteran, u koje je uključen niz amandmana zastupnice u Europskom parlamentu i potpredsjednice Kluba zastupnika Europske pučke stranke Željane Zovko, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.
Izvješće Pakt za Mediteran postavlja kao važan geopolitički instrument za snažniji strateški angažman Europske unije u njezinu južnom susjedstvu, u trenutku kada su Mediteran i njegovo šire okruženje suočeni s posljedicama oružanih sukoba, geopolitičkog suparništva, nestabilnosti u Sahelu, terorizma, organiziranog kriminala te sve većih prijetnji pomorskoj sigurnosti i međunarodnoj trgovini.
Na prijedlog zastupnice Zovko, u izvješću se posebno poziva na snažnije uključivanje mediteranskih partnera iz zemalja zapadnog Balkana u suradnju u području sigurnosti, otpornosti, upravljanja migracijama, energetike i povezivosti. Istodobno se naglašava da napredak zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji nije važan samo za politiku proširenja, nego izravno pridonosi stabilnosti, prosperitetu i sigurnosti čitavog euro-mediteranskog prostora.
„Mediteran ne završava na južnim granicama Europske unije. Sigurnost Jadrana, zapadnog Balkana, južnog susjedstva i šireg Mediterana međusobno je povezana. Zato zemlje jugoistoka Europe moraju biti snažnije uključene u europsku mediteransku politiku, posebno kada govorimo o sigurnosti, energetici, migracijama, povezivosti i otpornosti. Njihova europska integracija istodobno je ulaganje u sigurnost cijele Europe“, istaknula je Zovko.
Izvješće pozdravlja i ulogu inicijative MED9, neformalne skupine devet južnih država članica Europske unije, kojom trenutačno predsjeda Hrvatska. U usvojenom tekstu, uključeni su amandmani Zovko kojima se ističe odgovornost država MED9 da koordiniranim djelovanjem pridonesu zajedničkom europskom odgovoru na sigurnosne, energetske, migracijske i društvene izazove, kao i pitanja zaštite okoliša, upravljanja vodama, depopulacije ruralnih područja te prilika i rizika povezanih s umjetnom inteligencijom.
„Pakt za Mediteran mora biti više od još jednog okvira suradnje. U današnjim geopolitičkim okolnostima potreban nam je instrument koji povezuje sigurnost, proširenje, energetiku, trgovinu, pomorsku suradnju i zaštitu naše zajedničke kulturne baštine. Hrvatska, kao mediteranska i srednjoeuropska država te trenutačna predsjedateljica MED9, ima posebno važnu ulogu u povezivanju tih prostora i interesa“, zaključila je Zovko.
Amandmani Zovko dodatno su ojačali gospodarsku i energetsku dimenziju izvješća. Tekst poziva na produbljivanje trgovinske i investicijske suradnje između EU-a i mediteranskih partnera, smanjivanje necarinskih prepreka, veću regulatornu usklađenost i učinkovitije carinske postupke. Posebno se naglašava strateška važnost mediteranske energetske infrastrukture za europsku energetsku sigurnost, diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe te smanjenje strateških ovisnosti.
Važno mjesto zauzima i plavo gospodarstvo. Pakt bi, prema usvojenom tekstu, trebao snažnije povezati pomorsku sigurnost, zaštitu okoliša, održivo ribarstvo i gospodarski razvoj obalnih zajednica. Poseban naglasak stavljen je na potrebu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja između flota iz EU-a i trećih zemalja te na konkretne koristi za obalne zajednice, mala i srednja poduzeća, mlade i žene.
Na prijedlog Zovko dodatno je naglašena potreba jačanja suradnje u borbi protiv krijumčarenja droge pomorskim putovima, uključujući bolju suradnju policijskih, carinskih, pomorskih i lučkih tijela, razmjenu obavještajnih podataka i primjenu novih tehnologija. Izvješće u tom kontekstu upozorava na rastuću prijetnju koju organizirani kriminal predstavlja za europske luke, kritičnu infrastrukturu, lance opskrbe i obalne zajednice.
Zovko je u izvješću posebno inzistirala i na zaštiti bogate kulturne baštine Mediterana kao zajedničkog europskog i regionalnog dobra. Kulturna baština, muzeji i kulturne institucije prepoznati su kao važni prostori dijaloga, međusobnog razumijevanja i pomirenja te kao instrument jačanja društvene i kulturne otpornosti, stoji u priopćenju.
