Branko Grisogono, meteorolog, atmosferski fizičar i profesor dinamičke meteorologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu za Nacional je govorio o izazovima klimatskih promjena. Ističe kako su ulaganja u obrazovanje i znanost ključna za borbu s posljedicama klimatskih promjena, što zahtijeva promjenu političkog pristupa.
Grisogono objašnjava da se klimatske promjene ubrzavaju od devedesetih, s češćim i intenzivnijim olujama zbog sve veće toplinske energije u atmosferi. Klimatski sistem je sve energičniji, što povećava učestalost i intenzitet oluja poput superćelijskih kumulonimbusa i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
“I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizirane. Ili bi zahvaćale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile bi se jednom, dvaput. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro sedmičnom nivou”, rekao je Grisogono.
Zbog klimatskih promjena povećava se dotok afričkog zraka i saharskog pijeska: “Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose zrak tako da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog.”
Što se tiče budućnosti, Grisogono nije pretjerano optimističan.
“Nestaju godišnja doba, sankanje ćemo gledati samo na televiziji. Tipične sezone ljeto, jesen i zima će se razmazati. To znači da prijelazi neće biti ni približno onako dobro definirani kako ih definira astronomija prema relativnom položaju Sunca prema Zemlji i kako ih definira klasična klimatologija”, rekao je.
Kaže kako će ubuduće, kao i ove godine, proljeće počinjati i prestajati nekoliko puta, a isto tako i ljeto i jesen.
“Zima će nam najviše stradati u smislu da ćemo imati sve više toplijih dana, a sve manje hladnijih dana. I da će količina snježnog pokrivača progresivno opadati”, rekao je za Nacional.
