Rezultati istraživanja o pregovorima o plaćama pokazuju da muškarci češće zahtijevaju veće povišice od žena, dok žene često ostaju na skromnijim zahtjevima. Trendovi u pregovorima o plaći u BiH su uglavnom u skladu s europskim prosjekom, osim inflacije koja se pojavljuje kao važan faktor koji podstiče zaposlene na zahtjeve za većim plaćama.
Portal MojPosao.ba, kao dio grupe Alma Career, nedavno je sudjelovao u velikom međunarodnom istraživanju koje je istražilo trendove pregovaranja o plaćama.
U istraživanju je sudjelovalo više od 24.000 sudionika iz devet zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvu i Latviju.
Tijekom posljednje promjene posla, svaki četvrti ispitanik tražio je istu plaću, dok većina traži veću plaću na novom radnom mjestu.
Razlike među spolovima su također bile očigledne, pri čemu je 66 posto muškaraca tražilo veću plaću u poređenju sa 62 posto žena. Žene su bile sklonije prihvatiti istu plaću kao i na prethodnom poslu.
Gledajući stanje u BiH, situacija je gotovo ista kao na međunarodnom prosjeku, gdje je 66 posto muškaraca tražilo veću plaću u odnosu na prethodni posao, dok je 61 posto žena imalo sličan stav.
Istraživanje je također pokazalo da su pojedinci s višim plaćama skloniji pregovarati za veću plaću, pri čemu je tri četvrtine najplaćenijih ispitanika tražilo povećanje plaće tijekom intervjua.
Kada je riječ o visini povećanja plaće, muškarci generalno traže veće povišice. Trećina muškaraca je tražila povećanje od 20 posto, dok je skoro polovina žena preferirala skromnije povećanje od 10 posto. U BiH i muškarci (39%) i žene (28%) su povećanje od 20 posto tražili u većem postotku u poređenju s europskim prosjekom.
Regionalne razlike su također zabilježene, pri čemu su ispitanici iz Baltika bili spremniji prihvatiti manja povećanja, dok su oni iz jugoistočne Europe imali ambicioznije zahtjeve za plaćom.
Glavni razlozi za traženje većih plaća uključuju dovoljno radnog iskustva i samopoštovanja (41%), inflaciju (29%) i prelazak na više pozicije (25%). I muškarci i žene navodili su slične razloge, s tim da su muškarci nešto češće isticali povećane kompetencije kao faktor. Ispitanici iz BiH izdvojili su iste primarne razloge za povećanje plaće, ali su češće nego ispitanici u Europi navodili inflaciju (34%), ukazujući na značajniji utjecaj porasta troškova života na zaposlene u BiH.
S druge strane, glavni razlozi za prihvaćanje nižih plaća bili su promjene u oblasti rada (24%) i plaća navedena u oglasima za posao. Primijećene su i rodne razlike, pri čemu su žene češće prihvaćale niže plaće zbog specifikacija u oglasima za posao, dok su muškarci to činili zbog prethodno visokih plaća.
Istraživanje se također dotaklo pitanja razlike u plaćama između muškaraca i žena. Dok skoro polovina muškaraca to ne vidi kao problem, značajna većina žena smatra da je to veliki problem. Ova percepcija je izraženija u Srednjoj i Sjevernoj Europi u poređenju s jugoistočnom Europom.
Kada je u pitanju BiH, 58 posto muškaraca ne vidi razliku u plaćama kao problem, dok se s njima slaže 39 posto žena. U poređenju s europskim prosjekom, samo 30 posto žena u BiH smatra ovu razliku ozbiljnim problemom.
