Preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.263 marke ili 6781 euro, što je, iako je riječ o rastu u odnosu na 2021., loša utjeha jer upravo većina mjesečne zarade stanovnika BiH ide upravo na one kategorije proizvoda koje su doživjele i najveći cjenovni rast

Procjene domaćih i međunarodnih financijskih institucija, prema kojima će inflacija i u ostatku godine na prostoru BiH biti povišena, a uzimajući u obzir nizak životni standard većeg broja žitelja BiH koji se ogleda kroz nisku razinu BDP-a po glavi stanovnika, ali i znatno veće izdvajanje iz mjesečnog kućnog proračuna na prehranu, argumenti su koji upućuju na niz nužnih promjena u ekonomskoj slici države, piše Večernji list BiH.

Prvenstveno, slažu se analitičari, nužno je što prije provesti reforme koje će omogućiti rasterećenje poslovnog sektora, a što će pak omogućiti rast mjesečnih primanja u realnom sektoru, strukturne reforme, ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju…

Visoke stope

Zabrinjava što se u jednom dijelu BiH bilježi rast inflacije, a što je suprotno nekim očekivanjima. Tako je u kolovozu u RS-u inflacija zabilježena na razini od 5,9 posto, dok je mjesec prije iznosila 5,2 posto.

MMF predviđa pad inflacije na 6 posto u skladu s brzim padom međunarodnih cijena hrane i goriva te marginalnim povećanjem domaćih cijena električne energije. No, bazna inflacija će nastaviti rasti tijekom trećeg tromjesečja ove godine prije nego što se povuče sa slabljenjem potražnje iz Europe, strožim financijskim uvjetima i kontinuiranim ublažavanjem uskih grla u lancu opskrbe – u prosjeku oko 8,5 posto u 2023. Centralna banka BiH ima slično predviđanje – projicira da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1% i ukupna 6,4% u 2023. godini. Pritom je ocijenjeno kako je inflacija u BiH trenutačno primarno pod utjecajem promjena u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova.

I dalje se visoke stope inflacije posebno održavaju na Bosnu i Hercegovinu zbog dvaju čimbenika koji utječu na razinu mjesečne potrošnje. Kao prvo, preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.263 marke ili 6781 euro, što je, iako je riječ o rastu u odnosu na 2021., loša utjeha jer upravo većina mjesečne zarade stanovnika BiH ide upravo na one kategorije proizvoda koje su doživjele i najveći cjenovni rast. Prevedeno, više od 40 posto mjesečnih izdvajanja iz prosječnog kućnog proračuna u BiH ide upravo na prehranu. Koliko zapravo kaskamo za susjedima, vidljivo je i iz životnog standarda susjedne Republike Hrvatske. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju kako je u 2022. u Republici Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosio 17.486 eura.

Smanjenje cijena

Unutar BiH u posljednje vrijeme svjedočimo nizu aktivnosti kojima se želi ublažiti inflacijski udar na džepove žitelja.

Sastanak o pitanjima iz oblasti trgovine, s posebnim naglaskom na cijene prehrambenih artikala, kao i o unaprjeđenju suradnje u prometu roba i usluga, najavljen je za danas u sjedištu federalne Vlade u Sarajevu. Ovaj sastanak održat će federalni ministar trgovine Amir Hasičević sa županijskim ministrima u čijoj je nadležnosti područje trgovine. Vlada Federacije nedavno je na prijedlog navedenog Ministarstva donijela novu odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem kolovoza ove godine, novom odlukom je povećan broj proizvoda s devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su nužni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva. Istodobno, u Republici Srpskoj jučer je počela kampanja “Društveno odgovorni” u okviru koje su cijene određenih namirnica niže, a kako je najavljeno, lista proizvoda koji pojeftinjuju bit će proširena. Kampanju je pokrenulo Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u cilju pomoći stanovništvu da se izbori s rastućim troškovima života.

Preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.263 marke ili 6781 euro, što je, iako je riječ o rastu u odnosu na 2021., loša utjeha jer upravo većina mjesečne zarade stanovnika BiH ide upravo na one kategorije proizvoda koje su doživjele i najveći cjenovni rast

Procjene domaćih i međunarodnih financijskih institucija, prema kojima će inflacija i u ostatku godine na prostoru BiH biti povišena, a uzimajući u obzir nizak životni standard većeg broja žitelja BiH koji se ogleda kroz nisku razinu BDP-a po glavi stanovnika, ali i znatno veće izdvajanje iz mjesečnog kućnog proračuna na prehranu, argumenti su koji upućuju na niz nužnih promjena u ekonomskoj slici države, piše Večernji list BiH.

Prvenstveno, slažu se analitičari, nužno je što prije provesti reforme koje će omogućiti rasterećenje poslovnog sektora, a što će pak omogućiti rast mjesečnih primanja u realnom sektoru, strukturne reforme, ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju…

Visoke stope

Zabrinjava što se u jednom dijelu BiH bilježi rast inflacije, a što je suprotno nekim očekivanjima. Tako je u kolovozu u RS-u inflacija zabilježena na razini od 5,9 posto, dok je mjesec prije iznosila 5,2 posto.

MMF predviđa pad inflacije na 6 posto u skladu s brzim padom međunarodnih cijena hrane i goriva te marginalnim povećanjem domaćih cijena električne energije. No, bazna inflacija će nastaviti rasti tijekom trećeg tromjesečja ove godine prije nego što se povuče sa slabljenjem potražnje iz Europe, strožim financijskim uvjetima i kontinuiranim ublažavanjem uskih grla u lancu opskrbe – u prosjeku oko 8,5 posto u 2023. Centralna banka BiH ima slično predviđanje – projicira da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1% i ukupna 6,4% u 2023. godini. Pritom je ocijenjeno kako je inflacija u BiH trenutačno primarno pod utjecajem promjena u razini temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova.

I dalje se visoke stope inflacije posebno održavaju na Bosnu i Hercegovinu zbog dvaju čimbenika koji utječu na razinu mjesečne potrošnje. Kao prvo, preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je BDP po stanovniku u BiH u prošloj godini iznosio 13.263 marke ili 6781 euro, što je, iako je riječ o rastu u odnosu na 2021., loša utjeha jer upravo većina mjesečne zarade stanovnika BiH ide upravo na one kategorije proizvoda koje su doživjele i najveći cjenovni rast. Prevedeno, više od 40 posto mjesečnih izdvajanja iz prosječnog kućnog proračuna u BiH ide upravo na prehranu. Koliko zapravo kaskamo za susjedima, vidljivo je i iz životnog standarda susjedne Republike Hrvatske. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju kako je u 2022. u Republici Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosio 17.486 eura.

Smanjenje cijena

Unutar BiH u posljednje vrijeme svjedočimo nizu aktivnosti kojima se želi ublažiti inflacijski udar na džepove žitelja.

Sastanak o pitanjima iz oblasti trgovine, s posebnim naglaskom na cijene prehrambenih artikala, kao i o unaprjeđenju suradnje u prometu roba i usluga, najavljen je za danas u sjedištu federalne Vlade u Sarajevu. Ovaj sastanak održat će federalni ministar trgovine Amir Hasičević sa županijskim ministrima u čijoj je nadležnosti područje trgovine. Vlada Federacije nedavno je na prijedlog navedenog Ministarstva donijela novu odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem kolovoza ove godine, novom odlukom je povećan broj proizvoda s devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su nužni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva. Istodobno, u Republici Srpskoj jučer je počela kampanja “Društveno odgovorni” u okviru koje su cijene određenih namirnica niže, a kako je najavljeno, lista proizvoda koji pojeftinjuju bit će proširena. Kampanju je pokrenulo Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u cilju pomoći stanovništvu da se izbori s rastućim troškovima života.