Hrvatskoj nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli raditi na poslovima energetske obnove zgrada, upozorava u utorak Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, pokazao je dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom “Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Analiza je izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD” kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Zgrade u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju, odgovorne su za potrošnju više od 40 posto energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

To je, ističe se, moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada), zbog čega je treba povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.

Analiza je međutim pokazala kako između 40 i 60 posto obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno, a htjeli bi znati više.

Nadalje, za većinu trogodišnjih zanimanja iz tog sektora ne postoji dovoljan interes za upis škole, slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta.

Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će na godinu biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5.800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.

Hrvatskoj nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli raditi na poslovima energetske obnove zgrada, upozorava u utorak Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, pokazao je dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom “Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Analiza je izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD” kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Zgrade u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju, odgovorne su za potrošnju više od 40 posto energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

To je, ističe se, moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada), zbog čega je treba povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.

Analiza je međutim pokazala kako između 40 i 60 posto obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno, a htjeli bi znati više.

Nadalje, za većinu trogodišnjih zanimanja iz tog sektora ne postoji dovoljan interes za upis škole, slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta.

Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će na godinu biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5.800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.