Vijest koju su “Nezavisne novine” nedavno objavile da su EU i SAD spremne pomoći Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da se uvedu skeneri u izborni proces izazvala je veliku reakciju u javnosti.
Međutim, većina analitičara smatra kako političke stranke i dalje nisu spremne odreći se “pogodnosti” koje im donosi izborni sustav na kojem su moguće izborne manipulacije, pa postoji bojazan da će bez jačeg pritiska međunarodne zajednice i sljedeći izbori biti održani po postojećem izbornom zakonu.
Svega nekoliko stranaka, među kojima su SDP i PDP, otvoreno se zalaže za uvođenje modernih tehnologija u izborni sustav, dok su ostali skeptični ili otvoreno protiv. U SNSD-u su nam ranije u nekoliko navrata govorili da načelno nisu protiv, ali da ih brinu mogućnosti hakiranja ili nedovoljne sigurnosti izbornog procesa. U HDZ BiH ne kriju da im je prioritet izmjena Izbornog zakona koja se odnosi na legitimno predstavljanje, a SDA, mada je u prošlosti u nekoliko navrata podržavala proceduralne korake u parlamentu ka uvođenju novih tehnologija, nikad nije taj posao izgurala do kraja.
Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije “Pod lupom”, koja se već duže vrijeme aktivno zalaže za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, smatra da u javnosti postoji zainteresiranost da se to uradi, ali da politika ne prati taj entuzijazam. Podsjetio je na njihovu kampanju prije dvije godine, kada je gotovo 100.000 građana potpisalo peticiju kojom bi se nove tehnologije uvele u izborni sustav.
“Svjedoci smo da u javnom diskursu postoji načelna podrška za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali do sada nema poduzimanja konkretnih koraka da se to i ostvari. Koalicija ‘Pod lupom’ je nekoliko puta već pozivala Parlamentarnu skupštinu BiH da se oformi interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva, međutim to se nije dogodilo”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Za njega je posebno problematično to što javnost ima malo informacija o tome što se događa s izbornom reformom.
“Naročito je zabrinjavajuće to da se tako bitne izmjene odvijaju bez uvida javnosti i relevantnih aktera i između tri političke stranke, odnosno čak tri osobe iz tih političkih stranaka. Smatramo da je krajnje vrijeme da se vlasti BiH okrenu konkretnim potezima i aktivnostima na osiguravanju integriteta izbornog procesa u susret lokalnim izborima idućeg listopada”, naglasio je on.
Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, za “Nezavisne novine” kaže da su minimalne izmjene koje treba usvojiti one koje se odnose na uvođenje skenera na biračkim mjestima, izbacivanje političara iz biračkih odbora i usvajanje preporuka ODIHR-a Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u vezi s financiranjem političkih stranaka.
I on smatra da je politička volja za uvođenje novih tehnologija samo deklarativna.
“Bez ovih izmjena imaćemo istu situaciju i bit ćemo daleko od slobodnih i poštenih izbora”, rekao je Šehić.
U Delegaciji EU za “Nezavisne novine” kažu da reforma izbornog zakonodavstva ostaje ključno pitanje za jačanje demokracije u BiH, ali i povjerenja građana u izbore. To, kako kažu, između ostalog obuhvata tehnička unaprjeđenja za jačanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa.
“EU trenutno pruža podršku CIK BiH u provođenju pilot-studije elektronske identifikacije birača i dostavljanja rezultata prebrojavanja. CIK je dobio hardware potreban za provođenje pilot-projekta, dok su ostale komponente u procesu finalizacije. Ovaj projekt bi trebalo staviti u funkciju najkasnije do općinskih izbora sljedeće godine, na 165 biračkih mjesta na različitim lokacijama. Postoji niz opcija koje koriste moderne tehnologije za unaprjeđenje integriteta izbornog procesa. Na primjer, moguća je lakša identifikacija birača uz pomoć skenera otiska prsta ili skenera osobnih iskaznica. Glasački listići koji su ubačeni na glasačkim mjestima bi se mogli skenirati kako bi se ograničila manipulacija pojedinačnim glasačkim listićima ili procesom prebrojavanja. Postoje i elektronski uređaji za lakše prebrojavanje, kao i brzo dostavljanje izbornih rezultata. Štoviše, neke države su uvele video-snimanje u centrima za brojanje”, kažu oni.
Naglašavaju da uz političku volju ima dovoljno vremena da se provedu neophodne izmjene i reforme i osigura da se naredni izbori održe s većim stupnjom integriteta.
“Očekujemo od nadležnih u BiH da iskoriste priliku kandidatskog statusa i krenu sa provođenjem dugo iščekivanih reformi koje će BiH osigurati usklađenost s europskim standardima i omogućiti napredak na europskom putu, uključujući i ključni prioritet br. 1 koji se odnosi na unaprjeđenje izbornog okvira”, naglasili su oni.
Podsjećanja radi, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nedavno je za “Nezavisne novine” rekao da je CIK uz pomoć EU već nabavio dio opreme, a da se USAID javio da pomogne u vezi s nabavkom skenera za glasačke listiće.
Kako nam je rekao, u planu je nekoliko varijanti, od toga da se provede pilot-projekt prije izbora, ili da se na dan izbora odredi manji broj biračkih mjesta za testiranje, ili da se u najoptimističnijoj varijanti kompletni lokalni izbori srovedu s novim tehnologijama.
