Prošla, 2022. godina donijela je globalni ekonomski potres izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu.
Inflacija je bila galopirajuća, pogotovo su cijene energenata divljale, kupovna moć je padala kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, ali su usprkos tim nepovoljnim okolnostima banke u našoj državi odlično poslovale, za razliku od mikrokreditnog sektora.
Ukupni prihodi bankarskog sektora u Federaciji BiH u 2022. godini iznosili su 1,3 milijarde maraka u odnosu na 2021. godinu i veći su za 64,1 milijun maraka ili za 5,3 posto.
– Bankarski sektor u FBiH je u 2022. godini iskazan pozitivan financijski rezultat u iznosu od 361,38 milijuna maraka, što je za 67,8 milijuna maraka više u odnosu na 2021. godinu (293,56 milijuna KM). Sve banke su poslovale s dobiti – objavili su iz Agencije za bankarstvo FBiH.
U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska banke su poslovale još bolje. Bankarski sektor u RS-u u 2022. ostvario je neto dobit od 139,3 milijuna KM, koja je veća za 16,5 milijuna KM ili 13,44 posto u odnosu na 2021.
U istom vremenskom periodu, znači u 2022. godini, mikrokreditni sektor u FBiH ostvario je manju dobit u odnosu na 2021.
– Na nivou mikrokreditnog sektora u FBiH u 2022. iskazan je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 13,3 milijuna KM, što je za 0,9 milijuna KM ili 6,4 posto manje u odnosu na 2021. – priopćili su Agencije za bankarstvo FBiH.
Da li to znači da građani više vjeruju bankama nego mikrokreditnim organizacijama?
– Mislim da se ovje radi o činjenici da su kamatne stope u mikrokreditnom sektoru u pravilu svakako više od onih u bankama. Još ako su se podizale zbog rizika u poslovanju, sasvim je logično da se građani prilikom zaduživanja opredjeljuju za banke – objašnjava za Faktor dekan i predavač na Fakultetu za ekonomiju na Univerzitetu SSST prof. dr. Faruk Hadžić.
