Nove izborne tehnologije trebale bi otežati manipulaciju glasovima u Bosni i Hercegovini, ali ne mogu spriječiti kupnju glasova, pritisak na birače i zlouporabu javnih resursa. Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” i Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH govorili su o mogućnostima i ograničenjima novog sustava za austrijski Der Standard.
Uoči općih izbora 4. listopada, Austrijski list analizira promjene koje donosi biometrijska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića i elektroničko slanje rezultata Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine.
Kamenjaković smatra nadolazeće izbore povijesnima zbog novih mehanizama zaštite glasova.
“Po prvi put, naš glas će sigurno ići političkim akterima kojima je namijenjen i nitko to neće moći promijeniti. Ako postoji nesklad u brojkama, originalna slika glasačkog listića i dalje postoji”, rekao je za Der Standard.
CEC je austrijskim novinama objasnio da digitalni zapis u skeneru i papirnati listići u glasačkoj kutiji moraju u potpunosti odgovarati. Takav sustav trebao bi ograničiti mogućnost dodavanja glasova, proglašavanja listića nevažećima i krivotvorenja zapisnika.
Kamenjaković navodi da je uvođenju tehnologija prethodilo dugogodišnje zagovaranje, ali i niz prepreka.
“Međutim, morali smo prevladati mnoge prepreke. Naši političari nisu htjeli financirati nove tehnologije. Visoki predstavnik ponovno je intervenirao. Nakon toga, političari su pokušali zaustaviti postupak javne nabave, iako 86 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija”, rekao je.
Sastav izbornih odbora smatra posebno osjetljivim dijelom izbornog procesa.
“Najveća slabost našeg izbornog procesa je ta što mnoge članove izbornih odbora izravno imenuju politički akteri”, upozorio je Kamenjaković.
Biometrijska identifikacija trebala bi otežati glasanje u ime preminulih i osoba koje nisu glasale, kao i višestruko glasanje. Skeneri, s druge strane, omogućuju dodatnu kontrolu listića i rezultata.
Blagovčanin upozorava da nove tehnologije ne rješavaju zlouporabe koje se događaju prije dolaska birača na biračko mjesto.
Der Standard piše o novčanim donacijama različitim kategorijama stanovništva tijekom kampanje i korištenje izgradnje cesta, kružnih tokova i drugih javnih projekata za promociju stranaka.
“Skeneri i uređaji za identifikaciju ne mogu spriječiti ovu zlouporabu”, rekao je Blagovčanin govoreći o zlouporabi javnih resursa.
Po njegovim riječima, u izbornim godinama troši se otprilike 30 do 40 posto više novca na javnu nabavu. Istovremeno, smatra da negativne reakcije određenih političkih aktera na uvođenje novih tehnologija pokazuju koliko im one ograničavaju mogućnosti manipulacije.
Austrijski list spominje i pritiske na birače, uključujući prijetnje gubitkom vlastitog posla ili zapošljavanja članova obitelji, zahtjeve za prisustvovanje predizbornim skupovima te zahtjeve za fotografijom ispunjenog glasačkog listića kao dokazom za koga su glasali.
Blagovčanin upozorava da integritet izbora potkopava nepovjerenje građana prema političkim strankama.
„Ljudi jednostavno ne vjeruju da će političke stranke raditi u interesu općeg dobra. Zato odlučuju da žele nešto dobiti za svoj glas: posao ili subvencije. Glasanje vide kao razmjenu usluga“, rekao je za Der Standard.
Takav odnos, vjeruje, postojat će sve dok političke stranke ne stave dobrobit građana u središte svojih aktivnosti.
Istovremeno, Kamenjaković se zalaže za strože kazne za izborne prijevare i dosljednu primjenu sankcija.
„Jedna od naših najvažnijih preporuka je održavanje ujednačene prakse sankcioniranja kroz različite izborne cikluse. To osigurava da politički akteri znaju što je dopušteno, a što nije“, rekao je.
