Nakon 25 godina braka, dvoje djece i narušenog povjerenja, Amira (ime i prezime poznati redakciji) odlučila je započeti novi život.
U početku sam se bojala ostati sama u kući, ali sam taj strah vrlo brzo prevladala. Danas znam gdje mogu pronaći snagu – u svojoj djeci, majci, prijateljima, ali i u sebi – kaže Amira za “Fokus”.
Već dvije i pol godine živi odvojeno s bivšim suprugom i, kako ističe, ne žali zbog svoje odluke.
-Ne žalim i nisam ogorčena. Zahvalna sam na svemu što sam naučila i na činjenici da i dalje želim voljeti i vjerovati u ljubav – ističe Amira.
U anketi portala “Focus”, u kojoj je sudjelovalo 372 ispitanika, kao najčešći razlozi razvoda navedeni su nedostatak poštovanja, netolerancija, nevjera, loša komunikacija, nerazumijevanje, financijski problemi i različita očekivanja partnera.
Čak 97,8 posto ispitanika smatra da je partnerima danas lakše odlučiti se na razvod nego prije 20 ili 30 godina. Istovremeno, 78,9 posto podržava razvod kada bračni odnos ne funkcionira.
Kao najveći izazov za opstanak braka, 35 posto ispitanika navelo je različita očekivanja od svojih partnera, 21,4 posto društvene mreže, 17,1 posto nevjeru, a 11,5 posto financijske probleme.
Anida Dudić-Sijamija, docentica na Odsjeku za socijalni rad Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, kaže da je razvod jedan od najzahtjevnijih životnih događaja koji donosi emocionalne, društvene, ekonomske i roditeljske posljedice.
Činjenica da je brak završen ne govori dovoljno o kvaliteti, odgovornosti ili vrijednosti osobe. Ponekad je razvod rezultat dugotrajnog problema, a ponekad je način završetka ozbiljno disfunkcionalne veze. Razvodom završava partnerski odnos, ali ne završava roditeljstvo – ističe Dudić-Sijamija.
Psihoterapeutkinja Vahida Djedović objašnjava da razvod obično nije rezultat samo jednog događaja.
Problemi se dugo gomilaju, a veliki događaj često je samo kap u moru. Danas ljudi sve više očekuju emocionalnu bliskost, poštovanje i prostor za sebe – kaže Djedović.
Dodaje da se razvod sve manje doživljava kao osobni neuspjeh, a više kao kraj veze koja nije funkcionalna.
Prema dostupnim podacima, najzastupljenija dobna skupina među razvedenim muškarcima i ženama je od 40 do 49 godina. Oko 70 posto razvoda odnosi se na brakove koji su trajali pet ili više godina.
Odvjetnik Azur Prnjavorac navodi da se većina brakova raspada zbog kombinacije problema.
-Najčešće su tu novac i dugovi, nevjera, uključenost šire obitelji, nasilje, a za ljude u dijaspori i brak na daljinu. Sudu je dovoljno da su bračni odnosi teško i trajno narušeni – objašnjava Prnjavorac.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj razvoda brakova posljednjih godina nije imao stalan trend. U 2021. godini zabilježen je 2.871 razvod, 2022. 2.865, 2023. 3.048, a 2024. 2.913.
Preliminarni podaci za 2025. pokazuju 2.052 razvoda, dok je u prvih šest mjeseci 2026. broj razvoda bio gotovo 16 posto manji nego u istom razdoblju 2025.
Istodobno, broj sklopljenih brakova kontinuirano se smanjuje – sa 17.835 u 2021. na 16.213 u 2024.
Kako izgleda razvod?
Postupak ovisi o tome imaju li supružnici maloljetnu djecu i mogu li se dogovoriti.
- Bračni parovi s maloljetnom djecom, kao i oni čija je supruga trudna, prvo idu na medijaciju, najčešće u centar za socijalni rad. Nakon toga se podnosi zahtjev za sporazumni razvod braka ili tužba – kaže Prnjavorac.
Sporazumni razvod je puno brži, dok sporni razvod, posebno kada nema dogovora u vezi s djecom, može trajati dvije do tri godine.
Podjela bračne imovine provodi se odvojeno od postupka razvoda braka.
Troškovi ovise o tome je li razvod sporazumni ili sporni, kao i o kantonu i broju postupaka.
U Sarajevskoj županiji sudska pristojba za brakorazvodnu parnicu iznosi 200 KM, a za presudu se plaća još 200 KM.
Prema odvjetničkoj tarifi koju je naveo Prnjavorac, puna radnja odvjetnika, s vrijednošću spora od 10.000 KM, iznosi 780 KM plus PDV, i to za svaku radnju.
Zato sporazumni razvod može biti relativno jednostavan i jeftiniji, dok sporni postupak, s višestrukim ročištima, vještačenjima i mogućim žalbama, može koštati višestruko više.
