Američka porota jednoglasno je presudila protiv Elona Muska u njegovoj tužbi protiv Sama Altmana i OpenAI-ja, utvrdivši da je Musk prekasno podnio tužbu. Poroti je trebalo manje od dva sata da donese odluku, a prije nego što su uopće došli do pitanja istinitosti Muskovih tvrdnji, presudili su da ih je iznio nakon isteka zastare. Ova pravna odluka uslijedila je nakon 11 dana svjedočenja i rasprava na saveznom sudu u Oaklandu u Kaliforniji, u kojima je kredibilitet obiju strana bio pod višestrukim napadima, a svaka je strana optuživala drugu da je više zainteresirana za novac nego za služenje javnosti.
Presuda je kulminacija sudskog procesa koji je započeo potkraj travnja uvodnim riječima Muskovog odvjetnika Stevena Mola. On je tada porotnicima kazao da su okrivljenici potkopali Muskovu viziju da se umjetna inteligencija koristi za dobrobit društva te da ih zanima samo vlastito bogaćenje. Odvjetnik je optužio vodstvo tvrtke za otmicu dobrotvorne organizacije, istaknuvši da bez Muska ne bi bilo OpenAI-ja jer im je on razvio strategiju i naučio ih sve o izgradnji biznisa. Musk, koji je prisustvovao suđenju uz Altmana i suosnivača tvrtke Gregga Brockmana, tužbom je zatražio 150 milijardi dolara odštete od OpenAI-ja i Microsofta, kao jednog od najvećih ulagača, pri čemu bi sredstva otišla humanitarnom krilu OpenAI-ja. Također je zahtijevao da OpenAI ponovno postane neprofitna organizacija, a da se Altmana i Brockmana ukloni s njihovih položaja.
Tijekom dokaznog postupka, atmosfera u sudnici dodatno se usijala kada je Gregory Brockman svjedočio o pozadini sukoba iz 2017. godine, otkrivši da je Musk želio potpunu kontrolu nad tvrtkom, dijelom i kako bi prikupio 80 milijardi dolara za izgradnju samoodrživog grada i kolonizaciju Marsa. Brockman je objasnio da je Musk tada htio da OpenAI promijeni svoju strukturu jer je neprofitnoj organizaciji bilo preteško prikupiti količinu novca potrebnu za izgradnju naprednih AI modela. Musk je smatrao da zaslužuje većinski udio zbog svog poslovnog iskustva te je jasno dao do znanja da želi postati čelnik OpenAI-ja, dok je Sam Altman bio jedini drugi kandidat.
S druge strane, Musk je u tužbi tvrdio da ga je Altman prevario da donira 38 milijuna dolara neprofitnoj organizaciji, samo da bi ona napustila svoje dobrotvorne ciljeve i pokretanjem profitnog krila pokrenula privatnu kompaniju usmjerenu na profit, uzevši pritom milijarde ulaganja od Microsofta te zanemarivši sigurnost umjetne inteligencije. OpenAI se, naime, u ožujku 2019. restrukturirao u profitni subjekt kojim upravlja neprofitna organizacija, što mu je omogućilo prihvaćanje novca vanjskih investitora. Tvrtka je od tada prikupila više od 100 milijardi dolara za zapošljavanje istraživača, kupnju računalne snage i širenje prije potencijalne inicijalne javne ponude dionica od bilijun dolara ove godine. Cijeli ovaj spor mogao bi odrediti budućnost tvrtke koja je izazvala široko rasprostranjenu pomamu za generativnom umjetnom inteligencijom nakon lansiranja ChatGPT-ja krajem 2022. godine.
OpenAI je na sudu uzvratio protuoptužbama, tvrdeći da je Musk ogorčen jer je napustio tvrtku prije njezina golemog uspjeha i da sada želi kontrolu. Musk je pomogao Altmanu osnovati OpenAI kao neprofitnu organizaciju 2015. godine, ali je napustio upravni odbor 2018. godine i više nema udio u tvrtki. Iz OpenAI-ja su ustrajali u tome da je Musk taj kojemu je novac najbitniji te da je predugo čekao da ih optuži za kršenje osnivačkog ugovora o izgradnji sigurne umjetne inteligencije u korist čovječanstva. Također su naveli da Musk ovom tužbom zapravo želi ojačati vlastitu tvrtku za umjetnu inteligenciju xAI, koja je sada dio njegove svemirske i raketne tvrtke SpaceX i natječe se s tvrtkama poput Anthropica i samog OpenAI-ja.
