Doznake iz inozemstva iznosile su 3,26 milijardi KM u devet mjeseci prethodne godine, izjavila je Centralna banka BiH.
Ova financijska institucija izjavila je da doznake ostaju stup monetarne stabilnosti.
“Doznake iz inozemstva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, jačajući devizne rezerve i monetarnu stabilnost. Iako je gospodarska aktivnost u razvijenim zemljama usporena posljednjih godina, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priljeva stranih sredstava. U uvjetima valutnog odbora, takvi stabilni devizni tokovi od ključne su važnosti za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu”, naglasila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Ovaj podatak navodi da su u tri tromjesečja 2025. godine osobni transferi (doznake iz inozemstva) u BiH iznosili 3,26 milijardi KM, što je oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda.
„Taj iznos ima izravan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za kućanstva s nižim prihodima, za koja često predstavljaju ključni izvor financijske stabilnosti“, rekli su za Fenu iz CBI BiH.
Tako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosi na doznake iz inozemstva.
„U 2024. godini ukupni tekući transferi dosegnuli su 5,69 milijardi KM, a doznake iz inozemstva čine 4,16 milijardi KM. Doznake iz inozemstva značajno utječu na novčane tokove u BiH, životni standard stanovnika, kao i na devizne rezerve Središnje banke BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priljeva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih financijskih tokova u zemlji“, dodali su iz Središnje banke BiH.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina neto uvoznica na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećanju dohotka na tekućem računu i ublažavanju njegovog deficita u znatnoj mjeri.
„Većina doznaka dolazi iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija“, ističu iz CB BiH.
Ekonomist Milenko Stanić rekao je za „Nezavisne novine“ da BIH ima najveće doznake iz inozemstva, gledajući udio u BDP-u.
„Riječ je o značajnoj količini sredstava. Doznake imaju svoju pozitivnu i negativnu stranu. One održavaju socijalni mir u zemlji, znajući da je naš standard na niskoj razini. Za državu to znači pokrivanje velikih deficita u vanjskoj trgovini, jer znamo da je deficit već nekoliko godina veći od 12 milijardi KM. Sva ta roba mora se platiti, a jedan od najvažnijih izvora za pokrivanje tih deficita su doznake iz inozemstva. U gospodarstvu se sve mora platiti i mora biti uravnoteženo“, naglasio je Stanić.
Dodao je da bi prekid doznaka iz inozemstva uzrokovao kolaps gospodarskog sustava zemlje.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg gospodarskog rasta, s obzirom na važnost potrošnje stanovništva.
„Naš model rasta je potrošački model gdje je pokretačka snaga potrošnja, koju određuju zarade, dugovi i doznake iz inozemstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inozemstva, pa njihovo slabljenje utječe na dinamiku potrošnje i rasta u našoj zemlji. Ključni problem s neiskorištenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija iz naše dijaspore“, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava trenutku kada će imati jednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje, te bi stoga mogla koristiti ovaj resurs i za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, i za demografsku obnovu.
„Također, kroz fenomen kružnih migracija osigurali bi dostupnost kvalificiranog osoblja za željenu strukturnu transformaciju. Primjeri poput Irske mogu biti poučni za upoznavanje razvojnog potencijala koji dijaspora nosi“, zaključio je Mlinarević za „Nezavisne novine“.
