Na današnji dan dogovoren Daytonski mirovni sporazum

Podjeli

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, dogovoren je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je potpisan 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici – potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su – Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. ‘Shuttle diplomacije’, koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su – suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo ‘kamen spoticanja’, predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno evroatlantske integracije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Jedna boja smiruje živce, a poznati psiholog tvrdi: To je najbolja nijansa za zidove u domu

Odabir boje za zidove obično počinje pitanjem što nam se sviđa i što će se najbolje uklopiti uz namještaj. No boja prostorije u...

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Slični članci

Leko se sastala s predstavnicima FIA-e  

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko primila je danas...

Pedofil pronađen mrtav u KPZ-u Mostar

Ilija Mišetić, pravosnažno osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog...

Potpisan ugovor vrijedan 150.000 maraka za sufinanciranje obnove vrtića i škole u Ljubuškom

Ugovor o sufinanciranju projekata zaštite okoliša vrijedan 150.000 maraka u četvrtak su...

Pronađena još jedna velika plantaža marihuane, stabljike visoke 2,5 metara

Policija je u naselju Veliki Badić kod Bosanske Krupe pronašla 49 stabljika...

Na današnji dan dogovoren Daytonski mirovni sporazum

Podjeli

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, dogovoren je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je potpisan 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici – potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su – Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. ‘Shuttle diplomacije’, koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su – suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo ‘kamen spoticanja’, predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno evroatlantske integracije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Jedna boja smiruje živce, a poznati psiholog tvrdi: To je najbolja nijansa za zidove u domu

Odabir boje za zidove obično počinje pitanjem što nam se sviđa i što će se najbolje uklopiti uz namještaj. No boja prostorije u...

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Slični članci

Leko se sastala s predstavnicima FIA-e  

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko primila je danas...

Pedofil pronađen mrtav u KPZ-u Mostar

Ilija Mišetić, pravosnažno osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog...

Potpisan ugovor vrijedan 150.000 maraka za sufinanciranje obnove vrtića i škole u Ljubuškom

Ugovor o sufinanciranju projekata zaštite okoliša vrijedan 150.000 maraka u četvrtak su...

Pronađena još jedna velika plantaža marihuane, stabljike visoke 2,5 metara

Policija je u naselju Veliki Badić kod Bosanske Krupe pronašla 49 stabljika...