Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) u srijedu je usvojio izvješće o strategiji proširenja Europske unije (EU), u kojem se ocjenjuje relevantnost aktualnog političkog pristupa EU-a proširenju, metodologija Europske komisije (EK), te ukupni napredak država kandidatkinja u provedbi reformi potrebnih za pristupanje Uniji.
Izvješće snažno potvrđuje da je proširenje EU-a strateški odgovor na novu geopolitičku stvarnost, te jedno od najvažnijih ulaganja u sigurnost i stabilnost Unije, osobito u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kršenja granica, hibridnih napada i drugih oblika neprijateljskog djelovanja prema europskim susjedima.
Naglašava se potreba za dugoročnom političkom i demokratskom vizijom, te odlučnim koracima prema dovršetku europskog projekta.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko uspješno je u tekst izvješća uključila svoje amandmane, kojima se, među ostalim, poziva Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (EEAS) na produbljivanje suradnje s ranjivim zemljama u procesu proširenja, s ciljem jačanja njihove otpornosti, institucionalnih kapaciteta i sigurnosti u nestabilnom geopolitičkom okruženju, priopćeno je iz njezina ureda.
Poseban naglasak u izvješću stavljen je i na Bosnu i Hercegovinu.
Izvješće pozdravlja dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Bosne i Hercegovine, te potiče nastavak reformskih koraka.
Istodobno se naglašava da, iako proces proširenja treba biti postupniji i dinamičniji – uz jasne ciljeve, mape puta i međurokove – ne može postojati “ubrzani put” koji bi doveo u pitanje integritet pristupnog procesa.
Ambiciozni ciljevi pojedinih zemalja kandidatkinja trebaju se poticati, ali isključivo ako su popraćeni konkretnim i mjerljivim reformama.
Prilikom glasovanja, Zovko nije podržala amandmane kojima se predlaže uvođenje odlučivanja kvalificiranom većinom u fazama pristupnog procesa, uključujući otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja i klastera.
Istaknula je kako je mehanizam jednoglasnosti ključan instrument za očuvanje strateških interesa svih država članica, osobito manjih, te važan jamac ravnoteže i povjerenja unutar Unije.
“Proširenje mora ostati vjerodostojan i pravedan proces, utemeljen na jasnim pravilima i stvarnim reformama. Istodobno, u vremenu ozbiljnih geopolitičkih izazova, Europska unija mora dodatno ulagati u suradnju s ranjivim zemljama kandidatkinjama i štititi vlastitu sigurnost. Jednoglasnost u ključnim fazama proširenja ostaje temeljni mehanizam zaštite interesa svih država članica i jamstvo da će europski projekt ostati zajednički i uravnotežen”, poručila je Zovko.
