Meteorolog Zoran Vakula objavio je za HRT preliminarnu analizu temperatura i oborina u rujnu te najavio da bi cijela jesen “mogla bi biti kontradiktorna” u većini Hrvatske i ne baš odviše komforna.
“Prošli svježi dani, ujutro čak i prohladni, s mjestimice prvim mrazom nakon jeseni, kao i za sredinu rujna neuobičajena, ponegdje čak i rekordna hladnoća, vjerojatno su barem neke naveli da pomisle kako je ovaj rujan hladniji od prosječnog. A nije! Dapače. Barem prema neslužbenim preliminarnim analizama trenutačno dostupnih podataka sa službenih meteoroloških postaja, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a”, piše Vakula.
Iznadprosječno toplo
Navodi i da su topli dani u drugom dijelu mjeseca, uz čak poneki dnevni rekord te još više iznadprosječno topao, čak vruć početak mjeseca, s također ponekim novim dnevnim rekordom – pridonijeli pozitivnom odstupanju od prosječne srednje mjesečne temperature zraka. I to često za 1 do 2 °C.
“Štoviše, u Dubrovniku je ovo vjerojatno bio 12. najtopliji rujan u povijesti mjerenja!? U zagrebačkom Maksimiru 13. najtopliji, Osijeku 17., te samo malo ‘blaži’ u Rijeci 22., Splitu 26. i Gospiću 29. u nizu najviših vrijednosti srednje rujanske temperature zraka”, piše Vakula.
Tome je, navodi Vakula, pridonijela i večernja “toplina” – važna za srednju dnevnu temperaturu zraka, koja je prema davnim standardima prosjek od vrijednosti temperature zraka u 7 sati, 14 sati i dvostruke vrijednosti temperature zraka u 21 sat. Tijekom ljetnog računanja vremena termini mjerenja su sat kasnije. No i bez tog nekima složenog i neuobičajenog izračuna – i srednja najniža dnevna temperatura zraka i srednja najviša dnevna temperatura zraka gotovo je posvuda viša od prosjeka.
Količina oborine veća od prosječne
“Ukupna mjesečna količina oborine diljem Hrvatske bila je veća od prosječne. U Dubrovniku, primjerice, tijekom 8 kišnih dana izmjereno je 335 litara kiše po četvornome mjestu, barem prema još neslužbenim podacima. To će vrlo vjerojatno biti 2. najveća ukupna rujanska količina oborine u povijesti mjerenja, odmah iza rekordno kišovitog rujna 2014. godine, s gotovo 363 litre”, navodi Vakula.
Pritom su čak 3 dana nadmašeni dosadašnji dnevni rekordi, ali srećom, ne i rekordna dnevna količina oborine u rujnu, kao što se, primjerice, dogodilo na Zavižanu, vjerojatno i još ponegdje.
I ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2024. godine u mnogim je krajevima veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. No u Osijeku, primjerice, još uvijek postoji mali manjak.
“No posvuda je temperaturni ‘višak’ u odnosu na prosjek. I to kakav!? Srednja temperatura zraka od 1. 1. do 30. 9. 2024. godine diljem Hrvatske rekordno je visoka. I to viša od dosadašnjeg rekorda većinom za oko 1 °C, ponegdje i više – što je za devetomjesečni srednjak velika razlika.
Stoga je još vjerojatnije nego prije da će ova godina biti među najtoplijim u povijesti mjerenja. Inače, do sada je najtoplijih prvih 9 mjeseci u godini bilo u nekim dijelovima Hrvatske 2007. godine, u nekim pak 2018., pa i 2023. godine”, kaže Vakula.
U listopadu nastavak niza?
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – mjeseci u nastavku godine nastavit će dosadašnji dugotrajni niz barem malo toplijih od prosječnih. Posljednji u većini Hrvatske hladniji mjesec bio je travanj 2023., navodi.
“No kao i do sada – to ne znači da neće biti i hladnijih razdoblja. Dapače. Prvo već sljedećih dana, kad će i kiša ponovno ponegdje biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura”, najavio je Vakula.
