Globalni trendovi mortaliteta se mijenjaju, zamagljujući spolne razlike, dok različiti čimbenici utječu na pitanje očekivanog životnog vijeka.
U opsežnoj analizi podataka o globalnoj smrtnosti u razdoblju od 1990. do 2010. godine, znanstvenici su otkrili značajno smanjenje rodne razlike u očekivanom životnom vijeku. Podaci Ujedinjenih naroda, organizirani u skupove, otkrili su produženje očekivanog životnog vijeka u svakom skupu do 2010. godine, sa značajnim smanjenjem razlika u smrtnosti između muškaraca i žena.
Što kažu znanstvena predviđanja?
Iako žene na globalnoj razini općenito žive duže od muškaraca četiri ili pet godina, razlozi za taj jaz ostaju nejasni, a proizlaze iz mješavine bioloških i društvenih čimbenika. Iznimke, poput značajnog pada u Južnoj Africi, pripisane su specifičnim lokalnim izazovima poput epidemije HIV-a/AIDS-a, ebole, malarije, rata ili gladi.
Znanstvenici sa Sveučilišta Alcalá, Sveučilišta u Barceloni i Sveučilišta Oxford predviđaju kontinuirano smanjenje rodnog jaza do 2030. godine, što će utjecati i na nacije s višim i na nižim prihodima. Međutim, zemlje s višim dohotkom s vremenom pokazuju sve manji povrat očekivanog životnog vijeka. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu PLOS ONE.
Projekcije pokazuju pad stope smrtnosti među starijim osobama u Australaziji, Europi i Sjevernoj Americi do 2030. godine, pri čemu degenerativne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti. Očekuje se da će Japan, Australija i određene zapadnoeuropske zemlje prednjačiti u pokazateljima dugovječnosti, dok bi SAD mogao pasti na niži rang zbog porasta smrtnih slučajeva povezanih s drogom.
Zabrinjavajuće je da smrtni slučajevi povezani s uporabom droga, posebice opioida, rastu u SAD-u, ugrožavajući budući napredak u zdravstvu. Procjene ukazuju na još milijun smrtnih slučajeva od opioida do 2029. godine.
Pandemija nije narušila trend
Iako predviđanja obuhvaćaju cijelo desetljeće, utjecaj nedavnih događaja, poput pandemije bolesti COVID-19, može privremeno poremetiti ukupne trendove očekivanog životnog vijeka. Unatoč tome, nova studija je u skladu s epidemiološkim trendovima koji ukazuju na globalno povećanje očekivanog životnog vijeka i smanjenje rodnog jaza.
Voditelj navedenog istraživanja David Atance i njegovi kolege predviđaju nastavak trendova dugovječnosti u većini nacija do 2030. godine. Zemlje Latinske Amerike spremne su postići povoljne pokazatelje smrtnosti, posebno u poboljšanju očekivanog životnog vijeka muškaraca. Očekuje se da će afričke i bliskoistočne nacije, koje prevladavaju bolesti, glad i sukobe, isto tako svjedočiti poboljšanju životnog vijeka muškaraca.
Nasuprot tome, Eritreja, Etiopija, Madagaskar, Ruanda, Sudan, Tanzanija i Zambija mogu zabilježiti dobitke uglavnom u očekivanom životnom vijeku žena zbog poboljšanja socioekonomskih i političkih uvjeta. Predviđaju se turobni ishodi za države poput Srednjoafričke Republike, Obale Bjelokosti, Lesota i Zimbabvea, koje su pogođene nedavnim ratovima i previranjima.
Unatoč navedenim predviđanjima, nepredviđeni gospodarski, društveni ili politički razvoji mogu utjecati na buduće ishode, posebice budući da klimatske promjene predstavljaju prijetnju životima diljem svijeta.
