Sve je veći broj trgovina i trgovačkih lanaca koji ne poštuju odredbu Zakona o unutarnjoj trgovini i zabranu rada nedjeljom, navode iz Udruženja malih i srednjih privrednika BiH. Rezultat je to dosadašnje prakse zbog koje su promet i prihodi rasli u drugom entitetu, te sustava u kojem jedni imaju zabranu, a drugi privilegije.
Od kraja 2024. godine to se poštovalo, jer je trgovce bilo strah otvoriti radnju zbog visokih kazni. Zakon je ostao isti, ali ljudima se sad vjerojatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu cijeli dan. Hercegovina, Kakanj, Zenica, Gračanica, Tuzla … svugdje su otvorili radnje, što je čist dokaz koliko je ta odredba besmislena – kaže predsjednik UMSP-a, Benjamin Hekić.
Zabrana rada nedjeljom i odluka o povećanju minimalne plaće bili su povod formiranju ovog udruženja prije nekoliko mjeseci. Okupljaju male i srednje poduzetnike, s ukupno oko 4.000 – 5.000 zaposlenih, te navode da je zabrana rada nedjeljom proizvela kaos, nejednakost i revolt među privrednicima, te najavljuju i pravne korake na ukidanju ove odredbe.
U travnju smo imali pad prihoda za 35 milijuna KM, dok su u RS za toliko, a možda i više, povećani. Mi ne možemo reći da je sve zbog tog zakona, ali svakako da igra važnu ulogu. U Orašju, koje je izuzeto od neradne nedjelje, promet je porastao za 200 posto, a najsmješnije je što je Vlada FBiH odbila sve ostale općine, osim Orašja. Nikakvog smisla nema, točno se vidi da je u pitanju politička odluka – ističe Hekić.
Kada gospodrstvenici, koji uredno plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune budžete, počnu javno pokazivati otpor prema jednom zakonu, onda bi ozbiljna vlast trebala zastati i zapitati se gdje je pogriješila, navode uz UMSP-a.
Kako će mali obiteljski biznis objasniti svojim radnicima i obitelji da promet odlazi konkurenciji koja radi? Od početka smo upozoravali na posljedice – promet odlazi u RS i susjedne države, mali trgovci trpe najveći udar, veliki sustavi lakše preživljavaju zabrane, građani vikendom kupuju tamo gdje im je dozvoljeno, raste siva ekonomija, stvaraju se dvostruki aršini, tržište postaje pravno nesigurno, a investitorima se šalje poruka da pravila nisu jednaka za sve – navode iz udruženja, prenosi Avaz.