Vina iz BiH postaju sve popularnija širom svijeta, a piju se i u Kini, Litvi, pa čak i u Francuskoj, koja je poznata po ovom piću.

Vrijednost izvoza kategorije vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa, u 2023. godini iznosila je 9,3 milijuna KM, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

To je za 19,8 posto više u odnosu na 2022. godinu, kada je izvezeno vina u vrijednosti od 7,8 milijuna KM.

Količinski izvoz bilježi povećanje od 5,4 posto, odnosno izvezeno je 171.650 litara više u odnosu na 2022. godinu. Najviše vina izvezeno je u Hrvatsku, ukupno 2.806.563 litara, ukupne vrijednosti 5,36 milijuna KM. Slijede Srbija, s količinom od 160.532 litara i vrijednosti od 1,38 milijuna KM, te Njemačka s 86.110 litara i vrijednosti od 619,3 tisuće KM.

Na popisu izvoznih tržišta nalaze se, među ostalima, Crna Gora, SAD, Litva, Kina, Francuska, Nizozemska i Turska.

U uglednom američkom časopisu Forbes, jednom od najuspješnijih poslovnih magazina na svijetu, objavljen je članak o Bosni i Hercegovini koja se može pohvaliti s više od 2.000 godina tradicije u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Poseban naglasak stavljen je na bogatstvo vinogradarstva i domaćih sorti grožđa u Hercegovini, dok je u članku istaknuta vinarija Domano. Forbesova novinarka, dr. Liz Thach, ističe kako se Bosna i Hercegovina, iako poznata po svojoj turbulentnoj prošlosti, razvija u obećavajuću vinsku destinaciju, s posebnim naglaskom na Hercegovinu, regiju s oko 30 komercijalnih vinarija, čija vina postaju sve popularnija na međunarodnoj sceni. Iako mnogi stanovnici sami proizvode vino za osobnu upotrebu, tržište vina raste, a domaće sorte poput bijelog grožđa Žilavka te crnih sorti Blatina i Trnjak stječu sve veći ugled.

U članku je posebno istaknuta vinarija Domano, gdje je novinarka imala priliku kušati vina i razgovarati s enologinjom Josipom Andrijanić, koja je posebno ponosna na Žilavku, koju opisuje kao najperspektivniju sortu za izvoz zbog njezina svježeg i oštrog stila.

“Žilavka je najpoznatije bijelo grožđe u našoj zemlji, uz dvije crne sorte, ‘blatinu’ i ‘trnjak’. Međutim, vjerujem da Žilavka ima najveći potencijal za izvoz jer je trenutno popularna zbog svježeg, oštrog stila. Nosi egzotično ime ‘Žilavka’ jer mora pustiti korijenje kroz kamenito tlo kako bi preživjela”, objasnila je enologinja vinarije Domano.

Forbes detaljno opisuje degustaciju vina iz vinarije Domano, koja uključuje tri varijante Žilavke: svježe vino fermentirano u nehrđajućem čeliku, složeniju varijantu fermentiranu u hrastovim bačvama te pjenušavu verziju. Vinarija Domano je prva u zemlji koja proizvodi pjenušavu Žilavku, a ovaj inovativni pristup nagrađen je brojnim medaljama, uključujući prestižne platinaste nagrade časopisa Decanter za najbolja bijela i crna vina u srednjoj i istočnoj Europi. U članku je objašnjeno da se vinarija nalazi u brdovitom području prepunom vinograda i sela, izgrađena je od lokalnog kamena, a godišnje proizvede oko 300.000 boca vina.

Izvoz vina po godinama:

2020. / 5,5 mil. KM
2021. / 6,5 mil. KM
2022. / 7,8 mil. KM
2023. / 9,3 mil. KM

Vina iz BiH postaju sve popularnija širom svijeta, a piju se i u Kini, Litvi, pa čak i u Francuskoj, koja je poznata po ovom piću.

Vrijednost izvoza kategorije vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa, u 2023. godini iznosila je 9,3 milijuna KM, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

To je za 19,8 posto više u odnosu na 2022. godinu, kada je izvezeno vina u vrijednosti od 7,8 milijuna KM.

Količinski izvoz bilježi povećanje od 5,4 posto, odnosno izvezeno je 171.650 litara više u odnosu na 2022. godinu. Najviše vina izvezeno je u Hrvatsku, ukupno 2.806.563 litara, ukupne vrijednosti 5,36 milijuna KM. Slijede Srbija, s količinom od 160.532 litara i vrijednosti od 1,38 milijuna KM, te Njemačka s 86.110 litara i vrijednosti od 619,3 tisuće KM.

Na popisu izvoznih tržišta nalaze se, među ostalima, Crna Gora, SAD, Litva, Kina, Francuska, Nizozemska i Turska.

U uglednom američkom časopisu Forbes, jednom od najuspješnijih poslovnih magazina na svijetu, objavljen je članak o Bosni i Hercegovini koja se može pohvaliti s više od 2.000 godina tradicije u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Poseban naglasak stavljen je na bogatstvo vinogradarstva i domaćih sorti grožđa u Hercegovini, dok je u članku istaknuta vinarija Domano. Forbesova novinarka, dr. Liz Thach, ističe kako se Bosna i Hercegovina, iako poznata po svojoj turbulentnoj prošlosti, razvija u obećavajuću vinsku destinaciju, s posebnim naglaskom na Hercegovinu, regiju s oko 30 komercijalnih vinarija, čija vina postaju sve popularnija na međunarodnoj sceni. Iako mnogi stanovnici sami proizvode vino za osobnu upotrebu, tržište vina raste, a domaće sorte poput bijelog grožđa Žilavka te crnih sorti Blatina i Trnjak stječu sve veći ugled.

U članku je posebno istaknuta vinarija Domano, gdje je novinarka imala priliku kušati vina i razgovarati s enologinjom Josipom Andrijanić, koja je posebno ponosna na Žilavku, koju opisuje kao najperspektivniju sortu za izvoz zbog njezina svježeg i oštrog stila.

“Žilavka je najpoznatije bijelo grožđe u našoj zemlji, uz dvije crne sorte, ‘blatinu’ i ‘trnjak’. Međutim, vjerujem da Žilavka ima najveći potencijal za izvoz jer je trenutno popularna zbog svježeg, oštrog stila. Nosi egzotično ime ‘Žilavka’ jer mora pustiti korijenje kroz kamenito tlo kako bi preživjela”, objasnila je enologinja vinarije Domano.

Forbes detaljno opisuje degustaciju vina iz vinarije Domano, koja uključuje tri varijante Žilavke: svježe vino fermentirano u nehrđajućem čeliku, složeniju varijantu fermentiranu u hrastovim bačvama te pjenušavu verziju. Vinarija Domano je prva u zemlji koja proizvodi pjenušavu Žilavku, a ovaj inovativni pristup nagrađen je brojnim medaljama, uključujući prestižne platinaste nagrade časopisa Decanter za najbolja bijela i crna vina u srednjoj i istočnoj Europi. U članku je objašnjeno da se vinarija nalazi u brdovitom području prepunom vinograda i sela, izgrađena je od lokalnog kamena, a godišnje proizvede oko 300.000 boca vina.

Izvoz vina po godinama:

2020. / 5,5 mil. KM
2021. / 6,5 mil. KM
2022. / 7,8 mil. KM
2023. / 9,3 mil. KM