Internet trgovina u Federaciji Bosne i Hercegovine raste, ali nedostatak odgovarajućeg zakonskog okvira otvara prostor za neregistriranu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju. Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, Federacija Bosne i Hercegovine još nije usvojila poseban zakon o elektroničkoj trgovini, iako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila njegov nacrt 16. srpnja ove godine.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija Bosne i Hercegovine godišnje gubi više od 200 milijuna KM javnih prihoda samo zbog sive ekonomije u elektroničkoj trgovini, a donošenje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, učinkovitiji nadzor i bolju zaštitu potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne skupine za izradu Zakona o elektroničkoj trgovini Federacije, u intervjuu za Fenu ističe da je donošenje ovog propisa nužno kako bi se reguliralo tržište koje se razvija puno brže od zakonodavstva.
-Elektronička trgovina posljednjih je godina doživjela snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još uvijek nije dovoljno pokriven institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistriranu prodaju, poreznu nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, te često ostavlja potrošače bez računa, jamstva i mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava – rekao je Kadić.
Naglasio je da je utvrđivanjem nacrta zakona Vlada Federacije napravila važan korak prema sustavnom uređenju ovog područja, ali da je za njegovo stupanje na snagu potrebno završiti parlamentarnu proceduru.
-Naš je cilj da se zakon što prije pregleda i usvoji. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne ovisi o Ministarstvu. Svako dodatno razdoblje pravnog nereda ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poreznu nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača – rekao je Kadić.
Dodao je da je zakon pripremila radna skupina u kojoj su sudjelovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, udruženja za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave Federacije. Njegova izrada dio je šireg procesa reforme i modernizacije trgovinskog sektora.
Više od 200 milijuna KM izgubljenih javnih prihoda
Jedan od ključnih razloga za donošenje zakona je opseg sive ekonomije u elektroničkoj trgovini. Prema procjenama Ministarstva, godišnji gubitak javnih prihoda po toj osnovi prelazi 200 milijuna KM.
Kadić objašnjava da precizno mjerenje sive ekonomije otežava činjenica da značajan dio online prodaje nije adekvatno statistički evidentiran.
-Neregistrirana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi porezne prihode, registrirani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju, već i učiniti elektroničku trgovinu mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru – naveo je Kadić.
Po njegovim riječima, problem je posebno izražen na društvenim mrežama, gdje se proizvodi oglašavaju i prodaju putem privatnih profila, često bez jasno prikazanih podataka o prodavatelju i bez transparentnih informacija o uvjetima kupnje.
Zato je u prijedlogu zakona propisano da se prodaja putem društvenih mreža treba promatrati u skladu s pravilima koja vrijede za elektroničku trgovinu, pri čemu je odlučujući faktor obavlja li se komercijalna djelatnost, a ne putem kojeg digitalnog kanala se roba prodaje.
-Ako netko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizira dostavu i ostvaruje prihod organiziranom prodajom, to je djelatnost koja ima obilježja komercijalne djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnova za izbjegavanje zakonskih obveza – objasnio je.
Istovremeno, kako je naglasio, cilj nije ograničiti građane koji povremeno prodaju vlastite rabljene stvari, poput odjeće, namještaja ili telefona, već spriječiti da se iza formalno privatnih profila skriva kontinuirana, neregistrirana trgovina.
Kupci često ne znaju od koga kupuju
Osim gubitka javnih prihoda i nelojalne konkurencije, neregulirano tržište elektroničke trgovine nosi rizike i za potrošače. Među problemima su neisporučena roba, proizvodi koji ne odgovaraju oglasu, lažni profili i prodavači koji prestanu odgovarati na poruke ili brišu svoje račune nakon naplate.
Kadić ističe da je u takvim situacijama jedan od najvećih problema nemogućnost identifikacije odgovornog prodavatelja.
-Zato smo nacrtom zakona preciznije regulirali obveze vezane uz transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektroničko sklapanje ugovora i informiranje korisnika o uvjetima kupnje. Prije potvrde narudžbe, potrošač mora imati informacije o tome od koga kupuje, što kupuje, koliko će ukupno platiti i koga može kontaktirati u slučaju problema – rekao je.
Podsjetio je da Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu može organizovati samo registrovani trgovac, kao i obavezu objavljivanja podataka o njegovom identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.
Cijene, uključujući informacije o troškovima dostave, porezima i drugim izdacima koji utiču na konačan iznos kupovine, moraju biti jasno naznačene, dok se izdavanje računa i evidentiranje prometa provode u skladu s važećim trgovinskim, poreskim i fiskalnim propisima.
–Elektronski način prodaje ne predstavlja osnov za izbjegavanje obaveza koje važe za trgovce. Zakon o elektronskoj trgovini treba posmatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uslovi. Naš cilj je da online kupovina prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavač izbjegava odgovornost – istakao je Kadić.
Kontrola digitalnog tržišta i kazne do 30.000 KM
Nacrtom zakona definisane su i nadležnosti institucija odgovornih za njegovu primjenu. Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali nadležni federalni i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.
Za razliku od tradicionalne trgovine, gdje se nadzor uglavnom obavlja u poslovnim prostorima, kontrola elektronske trgovine može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i način isporuke robe.
Nacrtom su predviđene novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze transparentnosti i zakonitog poslovanja. Sankcije su predviđene i za elektronske platforme i dostavne službe koje ne postupaju u skladu sa svojim zakonskim obavezama.
–Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira – naglasio je Kadić.
Dodao je da je za djelotvornu kontrolu potrebno osigurati koordinaciju tržišnih inspekcija, poreskih organa i drugih nadležnih institucija.
Evropski standardi i ravnopravniji uslovi poslovanja
Nacrt zakona izrađen je s ciljem usklađivanja s relevantnim direktivama Evropske unije, a njegova primjena trebala bi doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, transparentnijem poslovanju i jačanju konkurentnosti domaćih trgovaca.
Kadić smatra da elektronska trgovina istovremeno predstavlja značajnu razvojnu priliku za male privrednike, obrtnike, porodična preduzeća i domaće proizvođače, kojima digitalni kanali omogućavaju pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.
Zbog toga je, kako je naveo, važno uspostaviti pravila koja će olakšati ulazak u legalne tokove poslovanja, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, ali uz obavezno poštivanje osnovnih standarda zakonitog poslovanja i zaštite potrošača.
Istovremeno, upozorio je da prekogranična priroda elektronske trgovine zahtijeva saradnju različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici, međunarodnom prometu robe i indirektnom oporezivanju.
–Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno efikasna zaštita potrošača i ravnopravni uslovi poslovanja zahtijevaju i saradnju entitetskog i državnog nivoa vlasti, regulatorni okvir na nivou Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima – kazao je Kadić.
Naglasio je da usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nadilazi puko ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji.
-Usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike – poručio je Kadić.
