Veliki je petak, dan kada se kršćani prisjećaju Isusove muke i smrti na križu. Dio je vazmenog trodnevlja, skupa s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak spomendan je Isusove muke, za vjernike dan promišljanja i pokajanja. Toga dana Crkva ne slavi euharistiju, već se kroz obrede prisjeća Kristove patnje, muke i smrti te promišlja o dubini njegove ljubavi prema ljudima. Na Veliki petak za katolike je obvezan strogi post i nemrs zbog uvjerenja da je duša u tjelesnom postu otvorenija Bogu.

Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina poste na Veliki petak, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Na Veliki petak obično se jede riba, posebno u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom.

Veliki je petak, dan kada se kršćani prisjećaju Isusove muke i smrti na križu. Dio je vazmenog trodnevlja, skupa s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak spomendan je Isusove muke, za vjernike dan promišljanja i pokajanja. Toga dana Crkva ne slavi euharistiju, već se kroz obrede prisjeća Kristove patnje, muke i smrti te promišlja o dubini njegove ljubavi prema ljudima. Na Veliki petak za katolike je obvezan strogi post i nemrs zbog uvjerenja da je duša u tjelesnom postu otvorenija Bogu.

Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina poste na Veliki petak, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Na Veliki petak obično se jede riba, posebno u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom.